Razvoj kompjuterske tehnologije stihijski nas vodi ka svijetu vještačke inteligencije. Naučnici razmatraju prednosti ali i moguću štetu koju može da nanese ova vrsta razvoja.
Ideja da bi mašine mogle da se pobune protiv ljudi već dugo vremena je tema naučno fantastičnih knjiga i filmova.
Međutim, dok nas izuzetan napredak kompjuterskih procesora i memorijskih čipova ubrzano vodi ka svijetu vještačke inteligencije, neki naučnici i tehnološki preduzetnici upozoravaju da moramo da se pripremimo za to da će mašine neizbježno postati nezavisne.
Vještački mozgovi, zvani autopiloti, upravljaju avionima već decenijama. Oni zahtjevaju prisustvo, ali ne i pažnju pilota. Ali, “pametni” automobili biće prve mašine koje će nezavisno donositi odluke u bliskoj interakciji sa ljudima.
Ta misao je za mnoge neprijatna, ali Džeri Kaplan, kompjuterski naučnik i autor knjiga “Humans Need Not Apply”, kaže da će pametna vozila biti daleko opreznija od ljudi i da će njihov stil vožnje spasiti mnoge živote.
“Kada šire pogledate morate da prepoznate da ćemo možda moći da smanjimo krvoproliće na autoputevima za 80 do 90 odsto”.
Napredne tehnologije su oduvijek bile posebno zanimljive vojsci, koja razvija bespilotne letjelice sposobne da lete bez daljinske kontrole. Neki kažu da je mogućnost da takvi oružani sistemi koji sami donose odluke o životu i smrti mnogo teže prihvatiti nego pametna vozila.
Vještačka inteligencija može da izazove i dobre i loše stvari
“Ko će da bude odgovoran kada neki od tih oružanih sistema ubije nedužnog čovjeka? Vrlo je nejasno; nemamo okvir u kojem bi razumjeli situaciju. Da li je odgovorna osoba koja je napravila autonomnog robota ili onaj ko ga je programirao ili onaj ko ga je uključio?”, postavlja pitanje Tobi Volš, sa Univerziteta Novog Južnog Velsa.
I dok neki zagovaraju potpunu zabranu pametnih oružja, drugi ističu da komponente za njihovu konstrukciju već postoje – što predstavlja opasnost da će neka neprijateljska zemlja ili teroristička grupa mogla prva da dođe do te tehnologije. Ali, ima i drugih razloga da se nastavi sa razvojem ove tehnologije.
“Postoje jaki moralni argumenti u korist ovih tehnologija, jer oni smanjuju, tzv. kolateralnu štetu”, ističe Džeri Kaplan.
Tehnologija ide naprijed, a vještačka inteligencija može da izazove i dobre i loše stvari. Naučnici upozoravaju da moramo bolje da se prilagodima promjenama.
“Postoji period, prelazni period tokom kojeg ljudi ostaju bez posla, i moraju da steknu nova znanja. Na žalost, zbog ubrzanog razvoja ove vrste automatizacije, ti kratkoročni problemi će biti znatno teži”, zaključuje Kaplan.
Dok razmišljate o svakodnevnim promjenama, koje će nastupiti sa razvojem vještačke inteligencije, bilo bi dobro podsjetiti se Prvog zakona robotike popularnog pisca naučne fantastike Isaka Asimova iz 1942. koji glasi : “Robot ne smije povrijediti ljudsko biće ili, zbog nedjelovanja, dozvoliti da se naškodi ljudskom biću”.
(Glas Amerike)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.