Oštar vjetar, trava na dinama koja se povija pod njim i školjke u pijesku – to je slika koja se povezuje sa Sjevernim morem.
Međutim, i tu se uočavaju posljedice promjene klime, prije svega ispod površine mora. Zbog toga što ono postaje sve toplije, u njega se "doseljavaju“ novi stanovnici koji su do sada živjeli tamo gdje je more toplije.
Na primjer Pacifička kamenica. Do sada je Sjeverno more za nju bilo suviše hladno, dok je danas, kako kaže morski ekolog Kristijan Bušbaum, ima na čitavom području plitkog mora u Njemačkoj.
Bušbaum je stacioniran na ostrvu Ziltu, i odatle za Institut Alfred Vegener istražuje organizme koji žive u plitkom moru. Pacifičkoj kamenici, kaže, potrebna je temperatura od najmanje 18 stepeni – i to nekoliko sedmice godišnje u kontinuitetu, kako bi mogla da se razmnožava.
A plitko more oko Zilta je taj uslov u posljednjih nekoliko godina ispunjavalo bez problema. Prema navodima njemačkog Savezne kancelarije za brodsku plovidbu i hidrografiju (BSH), Sjeverno more je u 2016. imalo prosječnu temperaturu 11 stepeni, što je druga najviša vrijednost od 1969. godine. Samo je 2014. godine, sa 11,4 stepena, u prosjeku bilo toplije.
Kamenice štite dagnje
To za posljedicu ima da su nekadašnji grebeni sa dagnjama, postali grebeni kamenica. Kamenice, međutim, ne potiskuju dagnje, objašnjava Bušbaum za DW.
"Dagnje se kriju između kamenica, prije svega u donjem pojasu grebena. To ih čak štiti od neprijatelja. Moguće je samo da dođe do malo rivalstva zbog hrane, ali ne toliko dramatično da bi to ugrozilo opstanak te dvije vrste. I srdele i inćuni osjećaju se sve ugodnije u Sjevernom moru. Te ribe mogle su se pronaći u Sjevernom moru još 1970-ih i ’80-ih godina, ali danas su se praktično odomaćile. Živa bića koja se kod viših temperatura 'bude' u Sjevernom moru i tamo počinju uspješno da se razmnožavaju", dodaje.
"Dugački, hladni periodi ranije su sprečavali ’doseljenike’ koji vole toplo da rastu i razvijaju se“, objašnjava ekolog zaključujući da su se uslovi za neke vrste popravili.
Teška vremena za bakalare
Međutim, nisu svi stanovnici Sjevernog mora "oduševljeni“ porastom temperature. Bakalar je ugrožen – i to sa dvije strane. S jedne, zbog prekomjernog ulova, a s druge, toj ribi koja voli hladna mora, Sjeverno polako postaje suviše toplo.
"Na bakalare se zagrijavanje Sjevernog mora u svakom slučaju negativno odražava“, konstatuje naučnica Ane Zel sa instituta Tinen.
Sjeverno more je južna granica staništa bakalara. Ipak, porast temperature nema samo negativne posljedice po tu vrstu ribe. I sjevernija mora postaju toplija, pa tako i Barencovo more, na granici sa Sjevernim ledenim morem, zbog čega se staništa bakalara sada šire ka sjeveru.
Šta za Sjeverno more znači dalji porast temperature i mješanje starosjedilaca sa novim stanovnicima?
"Doći će do promjena u interakciji živih bića“, previđa Bušbaum.
I do uticaja na lanac ishrane. Tako su, na primjer, za ptice i rakove, dagnje bile na vrhu jelovnika. Ali sada su one – zahvaljujući kamenicama – bolje zaštićene, pa će ptice i rakovi morati da se toj promjeni prilagode.
"Kako – još se ne zna. Ali do promjena će sigurno doći“, zaključuje Bušbaum.
(Dojče vele)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.