BANJALUKA - U Banjaluci je večeras predstavljena naučna monografija "Moderna stambena arhitektura, Banjaluka 1918 – 1941", autora Siniše Cvijića, u kojoj je na primjeru stambenih objekata obrađen razvoj moderne arhitekture u gradu na Vrbasu između dva svjetska rata.
Autor je rekao da je knjiga namijenjena prvenstveno stručnoj javnosti, ali da je pisana pristupačnim stilom i za običnog čitaoca.
"Prema arhitekturi modernizma u Banjaluci ne vlada neki pozitivan odnos, jer postoji jako mnogo devastiranih objekata, što me i ponukalo da napišem monografiju, da bi se očuvalo kulturno nasljeđe grada nastalo u doba Vrbaske banovine", rekao je autor.
Cvijić je pojasnio da je istraživao za potrebe njegove magistarske teze, te da je nakon toga, pisanje knjige uslijedilo kao prirodan proces.
Recenzent Brankica Milojević rekla je da je tema knjige birana na pažljiv i osmišljen način, te da autor daje i istorijski osvrt na Banjaluku između dva svjetska rata.
"Posebnu vrijednost ima tipologija moderne stambene arhitekture u Banjaluci, koja je analizirana na 40 objekata, što je potpuno relevantan opus za davanje adekvatnih zaključaka", rekla je Milojevićeva.
Ona je dodala da je autor svaki objekat predstavio na ilustrativan i pregledan način, uključujući i njihove tlocrte koje je sam izradio.
"Period opisan u monografiji bio je najupečatljiviji u razvoju Banjaluke, a od 1930. do 1940. godine grad na Vrbasu zabilježio je najintenzivniju stanogradnju na prostoru BiH, što opravdava temu koju je autor izabrao", rekla je Milojević.
Prema njenim riječima, autor je u temu ušao iz šireg konteksta osvjetljavanja nacionalne arhitekture na evropskom nivou, nakon čega posmatra razvoj moderne arhitekture u Kraljevini Jugoslaviji.
"U tom periodu razlikuju se beogradska i zagrebačka škola, a autor zaključuje da se njihov uticaj u Banjaluci nije manifestovao preplitanjem, već kao jasno diferenciran", rekla je Milojevićeva.
Istoričar Zoran Pejašinović rekao je da ova knjiga predstavlja doprinos poznavanju ukupne prošlosti grada i da je njena posebna vrijednost u tome što autor donosi i biografije arhitekata koji su projektovali objekte iz zlatnog doba Banjaluke.
"Mislim da je Banjaluka zrela za pisanje jedne kompletne istorije njenog razvoja, za šta su potrebne desetine stručnjaka, a tu mjesto nesumnjivo zaslužuje i autor", istakao je Pejašinović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.