Postavljanjem alema na munaru Ferhad-pašine džamije, poznatije kao Ferhadija, koju je u centru Banjaluke izgradio Ferhad-paša Sokolović još 1579. godine, a koja je srušena u toku ratnih dešavanja u BiH, ušlo se u završnicu obnove jednog od simbola grada na Vrbasu.
Ferhadija, koja se prema zahtjevu UNESCO-a obnavlja u svom izvornom obliku i u koju se strpljivim radom uz nadzor vrhunskih stručnjaka ugrađuju svi njeni dijelovi koji su spaseni sa deponija otpada, nakon šest godina obnove polako poprima svoj konačni oblik.
Ovaj, jedan od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture XVI vijeka, imao je značajnu ulogu u životu grada na Vrbasu od 1579. do 1993. godine.
Sigurno je da mnogi s nestrpljenjem iščekuju ponovni susret s istorijom, učvršćenom u čak 414 godina Banjaluke.
Mustafa Smailagić, 75-godišnji Banjalučanin, ne krije zadovoljstvo i ushićenje što najpoznatija banjalučka džamija polako poprima svoj konačni izgled. Sa sjetom se prisjeća dana kada je zajedno sa drugim vjernicima redovno posjećivao Ferhadiju.
"Vjernici su nekada sat i više prije namaza dolazili u kompleks džamije i kako se rjeđe odlazilo u kafane tada, kraj šadrvana se razgovaralo i dogovaralo. Tu se odvijao jedan zajednički život", priča Smailagić, dodajući da je omladina često kraj šadrvana zakazivala prve sastanke.
Posebno mu je, dodaje, ostalo u sjećanju odlazak na Bajram u Ferhadiju, koja je tada zračila svom svojom ljepotom.
Adis Zdenac, tehničar na građevini, govoreći o radovima na Ferhadiji tokom proteklih mjeseci, kazao je da su konačno ozidane munara i zadnja centralna kupola, postavljen je alem na munaru, a započeti su i radovi na malterisanju unutrašnjosti džamije.
"Što se tiče unutrašnjih radova, mihrab i zidanje je završeno, a jedan dio zidova je omalterisan", kazao je Zdenac.
Prema njegovim riječima, malterisanje unutrašnjih zidova trenutno je zbog hladnoće prekinuto, a radove će nastaviti na proljeće.
"Svakako, najviše dobro ovoga svijeta su dobri odnosi među ljudima, kao najbolja potvrda dobrog odnosa prema samom sebi. Zato suživot nije naš izbor, već zahtjev vjere i morala, kulture i civilizacije. Suživot je osnovno pravo i obaveza svakog čovjeka", poručio je Mustafa ef. Cerić, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, koji je zajedno s novoizabranim reisom Huseinom ef. Kavazovićem, prije nekoliko dana prisustvovao postavljanju alema na munari džamije.
On je tom prilikom izrazio zadovoljstvo što je od 16 porušenih džamija na banjalučkom području 14 obnovljeno, a posebno ga raduju radovi koji se izvode na Ferhadiji.
"Kada sam 1995. godine bio ovdje, vidio sam ledinu na kojoj nije bilo ni traga da je nekada nešto na njoj bilo sagrađeno. Danas postavljamo najljepši alem na munaru Ferhadija džamiji i zbog toga sam veoma srećan. Naročito mi je drago da se ovo događa dvije sedmice prije moga odlaska s položaja reisa i to mi je bila velika želja. Nakon 20 godina i sumnje mnogih da će ikada biti obnovljena, sada ponovo imamo jednu od najljepših džamija na svijetu, simbol da ne treba odustati od svog prava", poručio je tada efendija Cerić.
Zadovoljstvo dosadašnjim napretkom radova na obnovi Ferhadije izrazio je i banjalučki muftija Edhem ef. Čamdžić.
Banjalučki muftija je, podsjećajući da je Ferhadija bila spomenik pod zaštitom UNESCO-a, istakao da je njena izgradnja izuzetno zahtjevan posao, pošto se moraju poštivati strogi standardi koji predstavljaju ugradnju svih dijelova sačuvanih nakon miniranja džamije 1993. te njihovo uklapanje s novim kamenom.
Sve to, naglašava muftija, iziskuje i velika finansijska sredstva od kojih zavisi i dinamika radova, te poručuje da su dalji radovi na obnovi uslovljeni dotokom sredstava. Nažalost, kako kaže, trenutno su bez finansija, jer su svi koji su do sada pomagali ili obećali obnovu, potpuno zatajili.
"Došli smo do završnih radova i ako bismo imali novca, Ferhadija bi mogla biti završena do kraja sljedeće godine. Nažalost, moram reći da trenutno nemamo novaca i da smo u dugovima. Nismo htjeli stati s poslom, pa smo radili računajući na donacije koje su nam mnogi obećali. Naime, u posjetu nam je dolazio veliki broj značajnih ličnosti iz cijelog svijeta, od Amerike, Evrope i islamskih zemalja, koji su obećavali da će novčano pomoći obnovu Ferhadije. Međutim, te pomoći je ove godine veoma malo pristiglo, tako da sada imamo dugove, očekujući da će nam oni koji su obećali priteći u pomoć", objašnjava muftija.
Dodaje da u zadnje vrijeme nisu dobili nikakvu pomoć ni od Vlada RS i FBiH. Ipak, navodi muftija Čamdžić, ne bi bilo u redu ni da se ne spomene pomoć koja je dosad pružena za obnovu Ferhadije. On je podsjetio na pomoć koju su ambasade Njemačke, Turske i Katara donirale za uređenje mihraba i mibere.
"Ranijih godina bilo je i dosta pojedinačnih donacija, a pomagale su Vlada RS i FBiH. Želim napomenuti da nas je prije nekoliko godina posjetio tadašnji premijer RS Milorad Dodik, današnji predsjednik, a Vlada RS tada nam je donirala značajna novčana sredstva", ističe muftija Čamdžić.
Prilikom posljednje posjete Ferhadiji, u junu 2010. godine, kada mu je uručena zahvalnica za pomoć u obnovi ovog vjerskog objekta, Dodik je kazao da je Vlada RS do tada pomogla obnovu Ferhadije sa 1,4 miliona KM.
Muftija Čamdžić izrazio je nadu da će Ferhadija ipak uspjeti uskoro da zablista u punom sjaju, te pozvao entitetske vlade, ali i sve ostale koji mogu da pomognu njenoj konačnoj obnovi.
Naglasio je da je Ferhadija oduvijek bila simbol suživota i tolerancije na ovim prostorima i da njena ponovna izgradnja šalje poziv na pomirenje, obnovu, povratak, toleranciju, dijalog i razumijevanje.
Ferhadija je 1950. godine uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, a potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u.
Legenda o Ferhadiji
Trojica najboljih neimara, prema jednoj od najpoznatijih legendi, gradila su džamiju Ferhadiju u Banjaluci. Po namjeri i želji Ferhad-paše Sokolovića, morala je biti velika i lijepa, kakve na ovom kraju svijeta nikada nije bilo, niti će biti. Kada je objekt bio sagrađen, neimari čuše da ih Ferhad-paša namjerava pogubiti kako graditeljsku ljepotu više nikada nigdje ne bi sazidali. Čuvši za to, napraviše sebi krila i poletješe s vrha džamije. Sva trojica padoše na tri različite strane Banjaluke - Petar na današnji Petrićevac, Pavle na današnji Pavlovac, a treći, koji slomi rebra, pade na desnu obalu Vrbasa, pa ovaj dio grada nazvaše Rebrovac.
Dukati Habzburgovaca
Prema predanjima, 1575. godine Ferhad-paša se borio sa baronom Herbertom Auerspergom. Habzburgovci su pretrpjeli poraz, poginuo je i sam baron sa još 200 ljudi, a 2.000 vojnika bilo je zarobljeno. Među zarobljenicima bio je i baronov sin Volf, kojeg je kasnije porodica otkupila za 30.000 dukata, od kojih će Ferhad-paša potom napraviti Ferhadiju.
Šadrvan
U okviru kompleksa Ferhadije centralno mjesto zauzima šadrvan, koji je nakon rušenja, ponovo sagrađen i od potpune funkcionalnosti dijeli ga još samo priključak vode. Prema riječima Adisa Zdenca, tehničara na građevini, koji je uključen u obnovu Ferhadije, izgradnja šadrvana u originalnom obliku je gotovo završena. Kako je kazao, u narednom periodu biće postavljena nova ukrasna mrežica na šadrvanu i zidaće se kameni zid kojim će biti natkriven.
"U dvorištu Ferhadije, šadrvan je napravljen kada i džamija, a voda dovedena drvenim cijevima, sa pečenom glinom, iz sela koje se danas zove Palovac, s izvora koji se i danas zove Šadrvan", napisala je u "Dokumentima opstanka" prof. dr Sabira Husedžinović, docent na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i stručni savjetnik za kulturnoistorijsko nasljeđe BiH.
Prema njenim zapisima, šadrvan sa 12 česmi - lula, na samom ulazu u kompleks Ferhadije, s ukrasnom mrežicom od kovanog željeza, u 19. vijeku podigao je Hadži Feslija iz marokanskog grada Fesa.
