Mini-sajam numizmatike biće održan 2. aprila u Domu omladine u Banjaluci s ciljem druženja, promocije Društva numizmatičara RS i upisa novih članova, a numizmatika se pokazuje kao zanimljiv hobi, ali i izvor zarade.
"Posjetioci će se moći učlaniti u Društvo, dobiti procjenu svoje kolekcije, te kupiti, prodati ili razmijeniti dio numizmatičke kolekcije. Otvorenog smo karaktera i svi članovi su dobro došli", kažu organizatori.
Istinski ljubitelji starih i rijetkih novčanica 1999. godine osnovali su Društvo numizmatičara RS, koje, jer nemaju stalne prostorije, zasad ima 14 aktivnih članova i mnogo više pasivnih sakupljača starog novca.
Numizmatika je pomoćna istorijska disciplina koja se bavi nastankom, razvojem i upotrebom novca kroz istoriju. Zavisno od afiniteta neki od numizmatičara sakupljaju isključivo kovanice, neki papirni novac, a neki oboje, što je veoma kompleksno, dok neki sakupljaju kovani novac iz perioda Austrougarske.
"Vrijednost nije u tome da se nađu najstarije novčanice, već one koje su rijetke i nisu štampane u mnogo primjeraka, a najvrednije su novčanice koje su u perfektnom stanju. Postoji i gradiranje, odnosno ocjena stanja novčanice, a najkvalitetnije su one koje nikada nisu korištene, nemaju ogrebotine i nisu nikada presavijene. One su dva do tri puta vrednije od korištenih novčanica", priča za "Nezavisne" Zoran Knežević, predsjednik Društva numizmatičara RS.
Prema njegovi riječima, svi kolekcionari uglavnom počinju sakupljati kolekciju koju čini korišten novac, načešće naslijeđen, a zatim upotpunjuju kolekciju razmjenjujući se sa drugima. Kada se sakupe osnovne novčanice, oni koji žele više - novčanice počinju da kupuju.
"Uvijek se dio novca koji je izdavala određena država odvajao za kolekcionare i on je postajao dio numizmatičke kolekcije. Izvlačenjem tog novca iz upotrebe on postaje višak u banci, koja dio ostavlja sebi, a dio daje numizmatičarima po nekoj simboličnoj cijeni", ističe Knežević.
Iako članovi ovog društva sada uglavnom imaju privatne kolekcije, u fazi su formiranja ogledne zbirke Društva numizmatičara, te ozbiljnije rade na sakupljanju literature uz koju numizmatičari mogu detaljnije istaživati ovu oblast.
U društvu ima i mlađih i starijih članova, a novac sakupljaju i djeca, koja nisu mnogo aktivna. Nekima je sakupljanje novca hobi, dok neki numizmatiku vide kao izvor zarade.
Cijena novčanice zavisi i od serijskog broja, jer postoji tzv. nulta serija i ona predstavlja uzorak novčanice koja će se koristiti i šalje se bankama, kao i serije koje imaju štamparsku grešku. Takve novčanice završe u rukama uglednih članova banke ili ozbiljnih kolekcionara.
"Recimo, novčanica od 50.000 dinara iz prve serije vrlo je rijetka i vrijedi nekoliko stotina KM ukoliko nije bila u opticaju, dok presavijenoj novčanici vrijednost pada 10 puta. Rijetka novčanica na našim prostorima je i jedna KM s likom Ive Andrića, na kojoj postoji štamparska greška. Od starijih novčanica značajno je spomenuti onu od 500 dinara iz 1944. godine, koja u dobrom stanju košta preko 1.000 KM. Takođe, 1.000 dinara iz Kraljevine Jugoslavije dvadesetih godina štampana bez rozete", priča Knežević.
Tada se, dodaje, pojavio i veliki broj krivotvorenih novčanica, nakon čega su se novčanice počele štampati s rozetom, a originalna novčanica bez rozete je veoma vrijedna.
"Iz Knjaževine Srbije prvi novac koji je ušao u upotrebu 1819. godine takođe je veoma dragocjen kolekcionarima", ističe Knežević, te poziva sve zainteresovane da dođu na mini-sajam u Banjaluku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.