BANJALUKA, JABLANICA - Biserne rijeke i jezera bili su možda i najveći potencijal BiH, ali godinama unazad nebrigom nadležnih, neodgovornošću pojedinaca, kao i neplanskom gradnjom pretvaraju se u potencijalnu opasnost po građane i okolinu i sve češće stižu vijesti o zagađenju.
Posljednji slučaj desio se juče u Jablaničkom jezeru, između Čelebića i Ostrošca: pojavile su se dvije velike mrlje, koje su mještani prijavili nadležnima sumnjajući da je u pitanju nafta, ali šta je na kraju pokazaće zvanična analiza.
"Zajedno sa kolegama iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora locirali smo mrlje i uzeli uzorke. Ono što se može zaključiti vizuelnim opažanjem - riječ je o cvjetanju algi u vodi, a ne o naftnoj mrlji ili nekoj vrsti industrijskog zagađenja", rekao je za federalne medije Mirsad Smailagić, glavni federalni vodni inspektor.
Podsjećamo, Jablaničko jezero je u drugom mjesecu bilo u potpunosti presušilo i tom prilikom uništeno je dva miliona ribljih jedinki.
A prije desetak dana u dijelu rijeke Vrbas koja teče kroz Banjaluku, ali i manje gradske rječice Crkvene pojavila se ogromna količina crvene tečnosti koja je obojila vodu. Izlaskom inspekcije na teren utvrđeno je da se radi o krvi životinjskog porijekla. Čitav slučaj je proglašen ekološkom katastrofom, ali uprkos tome niko do sada nije kažnjen zbog toga.
Iz Inspektorata RS kažu da u dijelu svojih nadležnosti kontinuirano vrše kontrole zagađivača životne sredine, objekata i postrojenja koji moraju posjedovati ekološku dozvolu, subjekata koji se bave upravljanjem otpadom, kontrole korišćenja i zaštite voda i drugih.
"U prošloj godini nije bilo većih zagađenja vodotoka i ekoloških incidenata. Manjih sporadičnih zagađenja je bilo u vodotocima Vrbasa, Vrbanje, Bosne, Drine, Usore, Ukrine, Spreče i Prače, koja nisu imala za posljedicu veći negativni uticaj na životnu sredinu. Kontrole su pokazale da je većina subjekata pribavila ekološke dozvole, ali ne provode u potpunosti sve mjere kao što je redovni monitoring, odnosno mjerenje emisija polutanata u životnu sredinu, te mjere u vidu investicionih radnji", kazala je Dušanka Makivić, portparol Inspektorata.
Ona je dodala da najveći problem predstavljaju nesavjesni pojedinci koji otpad odlažu u rijeke, kanale ili druge vodene tokove, na otvorenom prostoru, u šumama ili drugim mjestima, gdje je teško utvrditi počinioca.
Jelena Ivanić, asistentica na programu "Energija i klimatske promjene" u Centru za životnu sredinu iz Banjaluke, rekla je za "Nezavisne" da vlasti u BiH generalno moraju da mnogo više pažnje posvete rijekama i prirodi, prije svega njihovom očuvanju i promociji.
"Promocija stvari kao što su sportovi na vodi i turizam su veoma važni, ali je puno važnije da se zaustavi dodjeljivanje koncesija svakome ko da ponudu za izgradnju elektrana, da se revidiraju postojeći ugovori, kao i postojeće već izgrađene hidroelektrane", kaže ona.
Pored vlasti, ni odnos građana prema prirodi nije ništa bolji.
"Moramo raditi na razvijanju svijesti ljudi kada je u pitanju očuvanje prirode. Ljudi cijeli život žive kraj rijeke i tek kada osjete da će izgubiti tu rijeku malo više se aktiviraju, ali tada obično bude kasno", ističe Ivanićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.