VAŠINGTON, SARAJEVO - Pitanje Sutorine jedno je od glavnih o kojem se u američkom Kongresu u posljednje vrijeme priča, a još od februara u Vašingtonu traje jaka kampanja lobiranja od strane Vlade Crne Gore.
Ovo je za "Nezavisne" potvrdio Obrad Kesić, šef Predstavništva RS u Vašingtonu i dobar poznavalac američke vanjske politike.
Kesića smo upitali koliko je pravno utemeljen prijedlog zakona kojim američki kongresmen Majkl Tarner predlaže ograničavanje finansijske pomoći SAD za BiH zbog otvaranja teritorijalnog spora u vezi sa Sutorinom.
"Svaki kongresmen ima pravo da predlaže tekst mogućeg zakona, i to se dešava svakodnevno. U ovom slučaju, a to je nešto što se vidi, traje jaka kampanja lobiranja od strane Vlade Crne Gore ovdje u Vašingtonu, a pogotovo u Kongresu. Sam prijedlog zakona ne znači da će i da prođe, ali, koliko vidim, lobiranje je intenzivno i mislim da ima jedno jezgro podrške za takav prijedlog", ističe Kesić.
On navodi da je sasvim drugo pitanje "šta će se desiti ako bude izglasan takav zakon", do čega je, kako dodaje, još daleko budući da je goruća tema američke vanjske politike pitanje pregovora s Iranom.
"U ovom momentu, mislim da je teško i nezahvalno prognozirati ima li takav zakon šansu da prođe i da bude izglasan u Kongresu", ističe Kesić.
Ime Majkla Tarnera, kongresmena iz države Ohajo, koji je predložio sankcije prema BiH, a nedavno se u upozoravajućem tonu pismeno obratio i Bakiru Izetbegoviću, članu Predsjedništva BiH, dio bh. javnosti dovodi u direktnu vezu sa Vladom Crne Gore, čiji je navodni lobista.
"Ne bih ga tako nazvao. Bio sam na tom predavanju gdje je on učestvovao, kada je izlobiran da da izjavu vezanu za to pitanje. Mislim da je prije u pitanju to što jedna strana - Crna Gora, radi dosta aktivno i iznosi svoje stavove, a druga strana - BiH, maltene je pasivna", naglasio je Kesić.
On smatra da bi u tom kontekstu i BiH trebalo da prikaže da se pitanje Sutorine pokušava riješiti u skladu sa demokratskim normama.
"A to je da se izađe i pred sud i pred neku vrstu arbitraže, da se dođe do odluke koja bi bila prihvatljiva za obje strane. Nažalost, u ovom momentu ovo pitanje se postavlja na jednostran način", zaključuje Kesić.
Iz Ambasade SAD u BiH za "Nezavisne" su potvrdili da je, prema evidenciji, republikanski kongresmen Majkl Tarner u martu predložio Akt o integritetu granica Crne Gore Predstavničkom domu SAD.
"Nakon toga, prijedlog je upućen na razmatranje Komitetu za vanjske poslove i Komitetu za oružane snage, jer takve odredbe spadaju u nadležnost ovih komiteta. U ovom trenutku, nikakve dodatne radnje nisu poduzimane i Ambasada SAD nema informaciju kada bi predloženi nacrt mogao biti predmet dodatnog razmatranja", naveli su, između ostalog, iz Ambasade.
Podsjećamo, pitanje polaganja prava nad Sutorinom, dijelom primorske teritorije u Crnoj Gori (u trebinjskom zaleđu), u obliku rezolucije je zapelo u parlamentu BiH zbog podijeljenih stavova bh. parlamentaraca i političkih faktora.
Istovremeno, Hanka Vajzović, poslanik DF-a u parlamentu BiH, podnijela je amandman na Rezoluciju o Sutorini, kojim traži utvrđivanje ispravnosti utvrđene granice između BiH i Crne Gore, ali na granici općina Foča i Pljevlja, na samom sjeveru Crne Gore, što je teritorija Sandžaka.
Brzo rješavanje pozitivan signal
Iz Ambasade SAD potcrtavaju da "Vlada SAD ohrabruje konstruktivne napore koji vode ka rješenju ovog pitanja".
"Brzo rješavanje ovog pitanja poslalo bi pozitivan signal drugim zemljama u regionu, od kojih mnoge također imaju neriješena pitanja u vezi sa granicama. To bi otvorilo prostor političkim liderima da usmjere pažnju na pitanja od neposrednog interesa za njihove glasače, kao što su visok stepen nezaposlenosti i kvalitetno pružanje javnih usluga", ističe se iz Ambasade SAD.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.