BANJALUKA - Predsjednik Vlade RS Željka Cvijanović izjavila je da je trenutna bezbjednosna situacija u RS na zadovoljavajućem nivou, ali da ju je neophodno svakodnevno unapređivati.
Cvijanovićeva je napomenula da je potrebno voditi računa da postoji adekvatan institucionalan okvir koji može biti unapređivan.
Ona je dodala da je važno i u BiH, ali i u okviru regije, uspostavljanje pravovremene, dobre saradnje, razmjene informacija, ali i djelovati preventivno i zajednički kada se izazov već desi.
Premijer Srpske je izjavila da saradnja sa bezbjednosnim službama u BiH postoji u formalnom smislu, ali da ona mora da bude bolja, vidljivija, efikasnija i efektivnija.
Ona je naglasila da se radi na popravljanju saradnje, te napomenula da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske bilo inicijator sastanka na koji su bili pozvani svi predstavnici policije, bezbjednosnih organizacija i agencija u BiH.
"Očekujem da se ta saradnja unaprijedi i zahtijevam to kao predsjednik Vlade. Moram reći da je sigurno bilo određenih propusta. U ovako kompleksnoj zemlji i rovitom regionu, gdje još nosimo određene rane i gdje smo sigurno izloženi određenim izazovima više nego neka uređenija društva, naravno da morate posvetiti posebnu pažnju", rekla je Cvijanovićeva za Radio Beograd.
Ona je navela da je BiH od raznih istraživača i instituta, službi iz inostranstva identifikovana kao jedno posebno rovito mjesto, s obzirom da je u BiH i tokom rata dolazio određeni broj stranaca koji su dobijali lažna državljanstva i da se nalaze određene zajednice koje su identifikovane od zapada kao problematične.
Cvijanovićeva je dodala da je, prema određenim istraživanjima, BiH najveći "izvoznik" boraca na strana ratišta, prije svega u Siriju.
"Donijeli smo zakon da se zabranjuje učešće na stranim ratištima, ali se on očito ne poštuje. Brojke obavještajnih službi koje govore o nekoliko stotina ljudi koji odu tamo, neki su poginuli a neki se vraćaju, govore da zakon nije ispoštovan", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da Srpska, sa svim svojim kapacitetima, strukturom, policijom i drugim institucijama, apsolutno stoji na raspolaganju svakome ko razumije potrebu da se zajedno i integrisano djeluje u borbi protiv terorizma.
"Očekujemo da se razumije i važnost i uloga Republike Srpske u takvim procesima i da se razumije da su naše institucije te na koje se može osloniti", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da je o ovim temama razgovarala i u Americi sa sagovornicima koji se bave pitanjem bezbjednosti, te da se pitanje bezbjednosti postavlja čak i na ekonomskom i svakom drugom forumu.
"Nije ni čudo, ne samo zbog BiH koja pokazuje razne deficite. To je zbog toga što je globalna situacija takva. Imate globalnu prijetnju i globalnu akciju i naravno da žele da znaju za svaki prostor ponaosob koliko je rizičan i koliko može da doprinose i borbi protiv terorizma, ali isto tako koliko je ranjiv da može da posluži kao baza terorizma", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je obavještajna funkcija oduzeta Republici Srpskoj i stavljena na nivo BiH, ali da Ustav nije promijenjen na način da kaže da je to funkcija koja je data BiH.
"Ustav je jasan kada je riječ o nadležnostima, a to što je praksa u BiH drugačija u odnosu na ono što piše je drugi problem", zaključila je Cvijanovićeva.
Srpska insistira da se poštuju njena pozicija i nadležnosti
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da Republika Srpska insistira da se poštuje pozicija Srpske i da se uvažavaju njene ustavne nadležnosti.
Premijer Srpske je navela da postoji niz nadležnosti koje su "brutalnim ponašanjem" visokih predstavnika u BiH istrgnute iz sistema Republike Srpske na nivo BiH, te da je to pravno nasilje.
"Objašnjavali su nam da je to način da se uspostavi unutrašnja kohezija u zemlji koja je poharana ratom i koja je imala teška iskustva. Drugi razlog je bio da će biti jeftinije, racionalnije, efikasnije i funkcionalnije. Kada pogledam sada sve to, vidim na nivou BiH šumu institucija koje se bave raznim pitanjima za koje im Ustav nije dao nikakvu nadležnost, nego je visoki predstavnik odlučio da određena funkcija treba da bude na nivou BiH", rekla je Cvijanovićeva za Radio Beograd.
Ona je navela da administracija na nivou BiH trenutno broji 23.000 ljudi, a da BiH ima oko četiri miliona stanovnika, mnogo manje nego bivša Jugoslavija u kojoj je bio isti broj administracije.
Cvijanovićeva je naglasila da prenos nadležnosti nije u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, te da niko nije dao ovlaštenja visokom predstavniku da na silu otrgne nešto sa bilo kojeg nivoa vlasti i da drugom nivou, ali da je to prećutno podržavano od različitih međunarodnih krugova.
Ona je podsjetila da se Republika Srpska tome usprotivila, kao i SNSD, te da su ukazivali da je to "nakaradan sistem" koji će dovesti i koji je doveo do toga da u BiH ne postoji društvo u kojem vlada veća kohezija.
"Sada smo odmaknuti jedni od drugih i to moram sa žaljenjem da kažem. Nepovjerenje je više akumulirano nego što je tada bio slučaj, a institucije koje smo dobili ne samo da su racionalnije, efikasnije i jeftinije, nego su skuplje, neefikasne, glomazne, teške", konstatovala je Cvijanovićeva i dodala da Srpska zagovara princip racionalnosti i ustavnosti.
Cvijanovićeva je navela da je bilo različitih modela prenosa nadležnosti na nivo BiH, te da je jedan od modela dobrovoljni prenos gdje je postojala saglasnost da se pokuša i na određen način lociraju institucije na nivou BiH koje bi se bavile određenim poslom.
"Ali, to podrazumijeva aktivizam institucija koje se usaglase. To nije stvar ličnog opredjeljenja, nego institucija da daju svoj stav, prođu određenu proceduru i određena nadležnost se nađe na nekom višem nivou", pojasnila je Cvijanovićeva.
Ona je navela da je koordinacija jedno od akutnih i hroničnih pitanja u BiH, te da kretanje ka Evropskoj uniji nije moguće ukoliko ne postoji efikasan mehanizam koordinacije.
"Da biste imali efikasan mehanizam koordinacije poglomazne strukture i arhitekture kakva postoji, ustavna, u BiH, mora da znate nekoliko stvari. Prvo, koje su to vaše evropske obaveze, da identifikujete koji je nivo vlasti zadužen za koju evropsku obavezu i da kažete kako će svi nivoi vlasti integrisano, koordinisano, organizovano, a ne u neredu, da se kreću prema EU da bi zbirni efekat bio odgovarajući", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da se mehanizmom koordinacije sprečava proizvoljnost, politikantstvo, te da se njime identifikuju ustavne nadležnosti i evropske obaveze.
"Republika Srpska prednjači i mi smo već više od 1.500 zakonskih rješenja provukli kroz proces usklađivanja sa EU. Neka strateška dokumenta su u potpunosti usklađena, neka su usklađena djelimično, neki su na početku usklađivanja, ali mi smo duboko u tom procesu i prije smo radili to nego što nam je bila obaveza da radimo", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da u Ustavu ne postoji nijedna stvar koja je prijetnja ili moguća blokada da bi se kretalo ka EU ukoliko postoji želja za tim, da nema potrebe da Srpska gubi svoje nadležnosti na putu ka EU, jer postoje slični primjeri decentralizacije i u drugim evropskim zemljama.
Komentarišući usvajanje Krivičnog zakona BiH, Cvijanovićeva je istakla da su predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama bili dužni da pročitaju zamjerke institucija Srpske i da pomognu da se dođe do usaglašenog teksta da bi nešto bez problema otišlo u proceduru.
"Pitate me da li postoji neki minimum nacionalnog dogovora. Ako kažemo svi da nam je važna Republika Srpska i da je Republika Srpska nešto što ne može da nestane, da svi želimo njenu trajnost, onda je to naravno taj minim koji postoji. Ali, različiti su mehanizmi da održite Srpsku u životu. Zvati formalno neki prostor Republikom Srpskom, a razvlastiti je iznutra, jest jednako kao da je nema", rekla je Cvijanovićeva.
Set mjera za poboljšanje životnog standarda građana
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je Srpska odmakla u odnosu na druge nivoe vlasti u ekonomskim reformama, i kada je riječ o setu mjera predviđenih Ekonomskom politikom i setu reformskih zakona.
Cvijanovićeva je rekla da Srpska u ovom momentu čeka ostale nivoe vlasti da i oni počnu sa reformskim procesima o kojima je razgovarano i sa međunarodnim finansijskim institucijama, dodajući da konkretno u Federaciji BiH /FBiH/ ima problema i u samom funkcionisanju Vlade.
"I u ovim teškim vremenima i cijelom neredu u okviru BiH u kojem nikad ne znate ko su vam partneri, jako se trudimo da kao Vlada radimo svoj dio posla, razumjevši da su potrebe stanovništva velike. Trudimo se da izvršavamo svoje obaveze i razmišljamo da će u perspektivi doći do poboljšanja", rekla je Cvijanovićeva danas za Radio Beograd.
Ona je naglasila da tačno vrijeme kada će građani osjetiti poboljšanje niko u regionu ne može precizirati, i istakla da se reformske mjere provode ove godine da bi naredna bila bolja.
Cvijanovićeva je podsjetila da je Srpska i prošle godine, kada su se u Srbiji i na drugim mjestima plate i penzije smanjivale ili zadržavale na istom nivou, povećavala i plate i penzije.
"Servisiramo koliko god je moguće i svoje obaveze i imamo određene zaostatke, a sada je prioritet da saniramo ono što imamo za poljoprivredu", istakla je Cvijanovićeva, dodajući da su i plate i penzije i ostala davanja redovna.
Cvijanovićeva je podsjetila da je sa međunarodnim finansijskim organizacijama razgovarano o setu reformskih procesa, a da tek nakon toga slijede razgovori o dinamici rada, te samom aranžmanu sa MMF-om i njegovom iznosu.
"Moram reći da sam poprilično razočarana tom nekom sporom dinamikom s obzirom da smo još u Vašingtonu pričali o oblastima, reformama, čak i nekim zakonima", rekla je Cvijanovićeva, dodajući da nema aranžmana sa MMF-om dok svaki nivo vlasti ne bude u stanju da preuzme svoj dio obaveza.
Cvijanovićeva je naglasila da je aranžman sa MMF-om prilično važan, posebno zbog ogromnih gubitaka u poplavama u kojima je Srpska izgubila cijeli budžet od milijardu evra.
Predsjednik Vlade Srpske istakla je da je u tom periodu Srpska kao jedina u regionu osmislila sistem platnih kartica, čime su pomagana i poplavljena domaćinstva i domaći proizvođači, te sa oko 42-43 miliona evra pomogla domaćinstvima, da su poljoprivrednicima otpisivani dugovi, obezbijeđeni repromaterijali, novi podsticaji, te je preduzet niz drugih mjera i investicija na obnovi Srpske.
Govoreći o ekonomskoj saradnji među nivoima vlasti u BiH, Cvijanovićeva je dodala da na funkcionisanje na ekonomskom planu direktno utiču političke odluke.
"Mislim da niko u regionu nije iskoristio mogućnosti ekonomske saradnje, pri tom mislim i nas u BiH i nas sa svakom zemljom pojedinačno. Nadam se da će se to promijeniti, i u tom smislu doživljavam i poruke premijera /Srbije Aleksandra/ Vučića", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je ekonomska saradnja u funkciji opšte dobrobiti i da tu nema dilema, a da postoji niz dimenzija i oblasti gdje bi se ta saradnja mogla ostvariti.
Cvijanovićeva je naglasila da zajednički projekti mogu da se realizuju i u privredi i u infrastrukturi, posebno energetici ili turizmu i poljoprivredi.
"U Vladi Srpske definisali smo cijeli niz projekata u različitim oblastima gdje možemo da sarađujemo sa svima u regionu i da sigurno to bude na dobrobit svih", napomenula je Cvijanovićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.