SARAJEVO - Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije danas prihvatio zahtjev delegata Kluba hrvatskog naroda da po hitnom postupku bude razmatran Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o krivičnom postupku BiH.
Protiv ovog prijedloga glasali su delegati iz reda srpskog i bošnjačkog naroda, a za su bili hrvatski delegati.
Dom naroda donio je odluku da ovaj prijedlog zakona bude razmatran po skraćenom postupku.
U okviru rasprave o ovoj tački dnevnog reda većina delegata bila je protiv hitne procedure usvajanja ovog zakona.
Delegat iz reda srpskog naroda Sredoje Nović (SNSD), iznoseći razloge zašto je protiv hitne procedure, rekao je da bi usvajanje ovog zakona u redovnoj ili skraćenoj proceduri omogućilo kvalitetno rješenje.
On je naglasio da u ovom zakonu ima nekoliko pitanja koja bi, prema mišljenju stručnjaka i Vlade Republike Srpske, trebalo preoblikovati.
"U prilici smo da ozbiljan i sistemski zakon usvajamo po hitnom postupku i da se o njemu preglasavamo, a da za par dana o sličnom ili gotovo istom zakonu ponovo glasamo. Bojim se da oba zakona neće biti usvojena, čime se šalje loša poruka javnosti i međunarodnoj zajednici", ukazao je Nović.
I delegat iz reda hrvatskog naroda Martin Raguž (HDZ 1990) smatra da je u ovom trenutku možda najracionalnije rješenje da ovaj zakon ide u redovnu proceduru i da se traži rješenje koje bi bilo usvojeno u oba doma.
Mario Karamatić iz HSS-a založio se da zakon bude usvojen po hitnom postupku da ne bi došlo do pravnog vakuuma, zbog čega ne bi mogle da budu sprovođene istrage.
On je predložio da danas zakon bude usvojen, a da se kasnije poboljšava amandmanima.
Delegat iz reda bošnjačkog naroda Halid Genjac (SDA) smatra da ovaj zakonski prijedlog ne doprinosi borbi protiv korupcije i kriminala.
Usvojen je zaključak kojim se od Vijeća ministara, CIK-a i IDEEAAE traži da daju mišljenje u roku od sedam dana, a da Dom naroda BiH najdalje do 26. aprila razmatra ovaj prijedlog.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nastavio je danas u Sarajevu sjednicu na kojoj bi delegati trebalo da po hitnom postupku razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o krivičnom postupku BiH koji su predložili delegati iz reda hrvatskog naroda
Ovaj prijedlog, čiji su predlagači Ljilja Zovko, Bariša Čolak, Zdenka Džambas, Mario Karamatić i Martin Raguž, identičan je prijedlogu izmjena Zakona o krivičnom postupku koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH, a koji prošlog mjeseca nije dobio podršku Savjeta ministara.
Josip Grubeša, ministar pravde BiH ranije je pojasnio da je riječ o odluci Ustavnog suda BiH koja je donesena prije osam mjeseci na apelaciju tadašnjeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Borjane Krišto, i u kojoj su pojedine odredbe Zakona o krivičnom postupku BiH i Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji proglašene neustavnim, uz ocjenu da se krše ljudska prava.
On upozorava da bi u slučaju nereagovanja, Ustavni sud BiH mogao da stavi van snage odredbe Zakona o krivičnom postupku BiH, što bi izazvalo tešku pravnu situaciju za sve građane BiH.
Prijedlog izmjena ovog zakona sličan je prijedlogu koji u Predstavničkom domu predlaže poslanik SDA Amir Fazlić, ali je suštinska razlika u obuhvatu primjene zakona, a praktično to bi značilo da se izmjenama zakona definišu samo krivična djela koje tretira Krivični zakon BiH, ali ne i krivični zakoni entiteta.
Prijedlogom zakona, koji je Predstavnički dom usvojio na inicijativu grupe poslanika SDP-a, SBB-a i DF-a, predviđa se i uvođenje video-nadzora u prostorijama gdje se glasa.
U obrazloženju predloženog zakona navodi se da ručno brojanje glasova, uz sporan kredibilitet i stručnost, otvara širok spektar manipulacija čime se dovode u pitanje iskazana volja birača, pravičnost izbornih rezultata, a time i samih izbora.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.