Tolika usredsređenost na Srebrenicu danas, 20 godina kasnije, govori o nespornoj važnosti dešavanja iz jula 1995. godine za cjelokupnu međunarodnu javnost, kaže za list "Danas" Anja Filimonova, naučna saradnica Ruske akademije nauka.
"Sama ta važnost bi zato nalagala uravnotežen i odgovoran pristup, a takav, nažalost, ne prepoznajem u britanskom prijedlogu rezolucije", kaže ona.
Navodi da se baš u britanskom prijedlogu vidi jasna pristrasnost, oličena u tome što je u prvobitnom prijedlogu čak 35 puta bila upotrebljena riječ "genocid".
"Sada se pominje nekakav izmijenjen tekst, ali to još niko nije vidio ili zvanično predstavio javnosti, pa ga zato ne mogu ni komentarisati. Ipak, čini mi se da Britanci nikada neće odustati od namjere da pošto-poto u rezoluciju uvrste i pojam genocid, jer to djeluje kao njihova osnovna namjera, a to je za Srbiju, Republiku Srpsku, ali i sve ostale kojima je prvenstveno stalo do istine, a ne do političkih ili kakvih manipulacija, naprosto neprihvatljivo", navodi Filimonova.
Ona ističe da je sam pojam genocida nametnut u presudama u Haškom tribunalu, "koji je osnovan u doba kada je Amerika kontrolisala unipolaran svijet i postavljala pravila kakva joj odgovaraju, pa je i u 21. vijeku nastavio da izvršava naređenja iz Vašingtona, kako su, uostalom, pokazale i depeše Vikiliksa".
"Ali su čak i haške presude manjkave, jer pate od nedostatka dokaza za strahotne tvrdnje koje se iznose olako i paušalno, o čemu će se, između ostalog, razgovarati upravo na naučnoj konferenciji 'Srebrenica 1995-2015', koju Fond strateške kulture i Muzej žrtava genocida organizuju 4. jula. Najveći svjetski stručnjaci za genocid, među kojima i Efraim Zurof, vrlo ubjedljivo su pokazali da je Haški tribunal manipulisao čak i samim pojmom genocida, koji je iskrivljavao prema svojim potrebama", tvrdi sagovornica lista "Danas".
Filimonova konstatuje da ako posmatramo britanski prijedlog u kontekstu anglosaksonske politike u posljednjih 200 godina, "koja je izrazito antipravoslavna, antisrpska i antiruska po svojoj prirodi, onda ovakvo ponašanje Londona nije nikakvo iznenađenje".
"Sigurna sam da, kako god da eventualno budu mijenjali tekst svog prijedloga, on nikada neće biti ništa drugo osim još jednog guranja prsta u oko ruskoj, srpskoj i uopšte pravoslavnoj civilizaciji. Za razliku od toga, ruski prijedlog mi djeluje mnogo uravnoteženiji i dobronamjerniji, uvažava sve žrtve, sa svih strana u ratovima devedesetih, i stavlja naglasak na međunarodno pravo i Dejtonski sporazum. Samim tim, taj prijedlog doprinosi stabilizaciji u regionu", poručuje ona.
Ocjenjujući retoriku srpskih zvaničnika kada je riječ o obelježavanju u Srebrenici, Filimonova navodi da je dobro što su i i Beograd i Banjaluka jasno istupili protiv zloupotrebe pojma genocid u britanskom prijedlogu.
"Zvaničnici Republike Srpske bili su daleko snažniji u osudi suštinske namjere Londona, što je za pohvalu. Isto tako pozdravljam to što su odmah zatražili od Rusije da stavi veto na britansku rezoluciju. Naravno, premijer Vučić nikako ne bi smio da ide na komemoraciju u Potočarima, jer bi time pružio legitimitet anglosaksonskim manipulacijama i zloupotrebama. Pohvalna je izjava predsjednika Tomislava Nikolića da neće ići u Potočare zato što bi time priznao da nisu sve žrtve jednake. Izdvajati jednu grupu žrtava je i nemoralno i neistinito", smatra Filimonova.
Povodom odluke Švajcarske da BiH, a ne Srbiji, izruči Nasera Orića, ona naglašava da je Sarajevo "pokazalo da mu uopšte nije stalo da sudski procesuira ratne zločine, već slučajeve poput ozloglašenog Orića drži u fioci".
"Vremensko poklapanje hapšenja Orića, hapšenja Ramuša Haradinaja i britanskog prijedloga rezolucije o Srebrenici ukazuje na snažan pokušaj destabilizacije cijelog regiona", zaključuje Anja Filimonova.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.