SARAJEVO - O pitanju Sutorine nema jedinstvenog stava unutar državnih organa BiH i to slabi poziciju države u zahtjevima da s Crnom Gorom obnovi pregovore o granici kako bi vratila u svoj posjed ovo primorsko naselje.
Ovo je suština stavova iznesenih u parlamentu BiH na javnoj raspravi održanoj povodom inicijative poslanika SDP-a Denisa Bećirovića, koji traži da parlament proglasi neprihvatljivim i po BiH štetnim ugovor o granici s Crnom Gorom. Ugovor je već usaglašen, Vijeće ministara BiH ga je utvrdilo u novembru prošle godine, a definisao je da Sutorina trajno ostaje u sastavu Crne Gore.
Iako parlament BiH tek treba da donese odluku da li će međudržavni ugovor ratifikovati ili zatražiti nove pregovore, na javnoj raspravi vidjelo se da bi Sutorina, ukoliko bi je BiH i dobila, stvorila nove političke probleme u BiH. Na vidjelo su isplivale nesuglasice kome bi ovaj drugi izlaz BiH na more trebalo da pripadne: državi BiH ili Republici Srpskoj kao njenom dijelu, budući da je Sutorina nekad bila u sastavu današnje opštine Trebinje.
"Ovo je državno pitanje. Ako se Sutorina vrati BiH, niži organi tu nemaju nikakve nadležnosti u upravljanju. Titular vlasništva je država i ona jedino može podići i eventulanu tužbu protiv Crne Gore pred međunarodnim sudom", izjavio je Bećirović.
Istorijska dešavanja
Aleksandra Pandurević, član Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma bh. parlamenta, koja je i organizovala javnu raspravu, poručila je Bećiroviću da sačeka da prvo dobijemo Sutorinu.
"RS je u BiH. Zašto bi bilo sporno da Sutorina bude dio RS? Uostalom, ako je nakon Drugog svjetskog rata Sutorina 'otišla' iz Trebinja, zašto sada ne bi bila i vraćena Trebinju", odgovorila je Pandurevićeva.
Bećirović je ustvrdio da nema nikakvog međunarodnog ugovora o ustupanju Sutorine Crnoj Gori, nego samo usmeni dogovor Đure Pucara Starog, koji je nakon Drugog svjetskog rata ovaj dio opštine Trebinja dao Crnogorcima. Napomenuo je i da su granice BiH, u čijem je sastavu bila Sutorina, utvrđene na Berlinskom kongresu 1878. godine i da je to kasnije potvrdilo Predsjedništvo AVNOJ-a.
Željko Obradović iz Komisije za državnu granicu BiH istakao je da je ova komisija jednoglasno utvrdila da Sutorina pripada Crnoj Gori. Posao na utvrđivanju granice s Crnom Gorom započet je 2001. godine i u pregovorima ovo područje nikad nije bilo sporno.
"Komisija se vodila Dejtonskim sporazumom i mišljenjem Badinterove komisije da se granice na području bivše Jugoslavije mogu mijenjati samo dogovorom. Dio Dejtonskog sporazuma je i karta BiH s granicama prema drugim državama i na toj karti je Sutorina dio Crne Gore", obrazložio je Obradović, dodavši i da je 2000. godine, kada su se BiH i Crna Gora međusobno priznale kao države, ovo područje takođe bilo u sastavu ove susjedne države.
Većina pravnih stručnjaka i univerzitetskih profesora, koje su članovi Ustavnopravne komisije pozvali na raspravu, nije se odazvala. Odazvale su se druge ličnosti iz javnog života.
Povici iz sale
Tako su o značaju Sutorine govorli i Hazim Bašić, profesor sarajevskog Mašinskog fakulteta, te Azra Kurtćehajić-Pašalić, koja je objasnila da je ljekar i da je puno poznatija kao sestra Suada Kurtćehajića, profesora Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i jednog od najagilnijih zagovornika da BiH ne treba da potpiše utvrđeni ugovor o granici s Crnom Gorom dok ne vrati Sutorinu u svoje vlasništvo.
Bašićevo izlaganje, nakon što je sam kazao da nije pravnik, prekidali su povici iz sale "ne pričajte svašta", na šta je on odgovorio da je došao da pomogne.
Za članove bh. parlamenta Dušanku Majkić i Martina Raguža odsustvo pozvanih pravnih stručnjaka na javnoj raspravi problematično je jer nisu mogli dobiti relevantno mišljenje da li BiH ima osnova da traži Sutorinu.
"Otvaranje pitanja granica na Balkanu je uvijek otvaranje Pandorine kutije. Potrebna nam je načelno promjena dogovora s Crnom Gorom, a ako nije moguće, onda slijedi iscrpljujuća međunarodna arbitraža i ne znam koliko je ona potrebna BiH", ocijenio je Raguž.
Majkićeva je mišljenja da je rasprava propala jer su joj "težinu dali predstavnici Mašinskog fakulteta i ljekari".
"Zato nećemo imati nijedan argument koji će nas voditi da li da se dalje borimo za Sutorinu ili ne", dodala je Majkićeva.
Ukoliko bh. parlament odluči odbiti ratifikaciju ugovora o granici s Crnom Gorom, Majkićeva tvrdi da to znači da granica nije utvrđena i da je potreban arbitražni postupak, koji je skup, a BiH nema garancija da će ga dobiti.
Šefik Džaferović, član Ustavnopravne komisije, podsjetio je da je BiH 1992. godine međunarodno priznata u sadašnjim granicama.
"Hoće li BiH pretrpjeti štetu ako pokrene međunarodni spor zbog Sutorine? Hoće li spor dovesti u pitanje već priznate granice pa da pretrpimo veću štetu", zapitao je Džaferović, dodavši da ne zna odgovore na ova pitanja.
Dvojno državljanstvo
Hasan Balić, profesor međunarodnog prava, upozorio je na još jednu činjenicu koja otežava položaj BiH u vezi sa Sutorinom.
"U BiH je teško postići dogovor da se ide u međunarodni spor zbog ovog teritorija, prije svega zbog onih koji imaju dvojno državljanstvo. Prije nego što i pomislimo da idemo na sud, mislim da Ministarstvo pravde BiH treba da zatraži savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde u Hagu", predložio je Balić.
Fakti
2. septembra 1945. Narodna skupština Crne Gore prisvojila Sutorinu
83.700 metara kvadratnih površina Sutorine
670 stanovnika Sutorina imala prema popisu iz 2011.
268 kilometara duga granica BiH s Crnom Gorom
2001. godine počelo utvrđivanje međudržavne granice
6. novembra 2014. Savjet ministara BiH utvrdio prijedlog ugovora
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.