STRAZBUR - Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je odluku u slučaju "Maktouf i Damjanović protiv BiH" da Sud BiH nije trebalo retroaktivno da primijeni Krivični zakon iz 2003. godine u dva predmeta ratnih zločina.
U današnjoj odluci Velikog vijeća u predmetu "Maktouf i Damjanović protiv BiH" /predmeti broj 2312/08 i 34179/08/, koja je konačna, Evropski sud za ljudska prava je jednoglasno odlučio da je došlo do povrede člana sedam /kažnjavanje samo na osnovu zakona/ Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Podnosioci predstavki u predmetnom slučaju su Abduladhim Maktouf /54/, državljanin Iraka, koji je nastanjen u Maleziji, i Goran Damjanović /47/, državljanin BiH, koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u BiH.
Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da su Maktoufu i Damjanoviću mogle biti izrečene blaže kazne da je bio primijenjen Krivični zakon iz 1976. godine.
Pozivajući se na član sedam /kažnjavanje samo na osnovu zakona/, oba podnosioca predstavki su navela da je u njihovom slučaju retroaktivno primijenjen Krivični zakon iz 2003. godine koji je stroži u odnosu na Krivični zakon SFRJ iz 1976. godine, koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja krivičnih djela.
Sud BiH je Maktoufu izrekao najblažu kaznu iz Krivičnog zakona iz
2003. godine od pet godina zatvora. Ipak, navodi se u današnjoj odluci Evropskog suda za ljudska prava, prema Krivičnom zakonu iz 1976. godine, on je mogao da dobije kaznu od godinu dana zatvora.
Kazna od 11 godina zatvora izrečena Damjanoviću, prema zakonu iz 2003. godine, malo je viša od minimalne propisane kazne od 10 godina. Takođe, i u ovom slučaju, prema Krivičnom zakonu iz 1976. godine, Damjanoviću je mogla biti izrečena kazna od pet godina zatvora.
Prema tome, zaključio je Sud u Strazburu, došlo je do povrede člana sedam u odnosu na oba podnosioca predstavki. Međutim, Sud je naglasio da to ne znači da je u njihovim slučajevima trebalo da budu izrečene blaže kazne, nego samo da je trebalo da bude primijenjen Krivični zakon iz 1976. godine.
"Obzirom da nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi da bi podnosiocima zahtjeva bile izrečene blaže kazne da je Krivični zakon iz 1976. godine bio primijenjen, Sud je smatrao da je utvrđivanje povrede Konvencije u predmetnim slučajevima dovoljno zadovoljenje za nematerijalnu štetu koju su podnosioci zahtjeva eventualno pretrpjeli.
Sud je odredio da je BiH obavezna da svakom od podnosilaca predstavki plati iznos od 10.000 evra na ime troškova postupka", navodi se u odluci Suda.
Sud BiH proglasio je krivim i osudio oba podnosioca predstavki za ratne zločine protiv civilnog stanovništva počinjene u periodu ratnih sukoba od 1992. do 1995. godine.
Maktouf i Damjanović žalili su se da je u njihovom slučaju retroaktivno primijenjen Krivični zakon BiH iz 2003. godine koji je stroži u odnosu na Krivični zakon SFRJ iz 1976. godine, a koji je bio na snazi u
vrijeme izvršenja krivičnih djela, 1992. i 1993. godine.
Maktouf se žalio na nepravičnost postupka koji je vodio Sud BiH, a posebno što međunarodne sudije, koje su učestvovale u odlučivanju o njegovoj žalbi, nisu bile nezavisne.
Vijeće Suda BiH je u julu 2005. godine proglasilo Maktoufa krivim za pomaganje u izvršenju ratnog zločina - uzimanja talaca, te ga osudilo na pet godina zatvora primjenom Krivičnog zakona BiH iz 2003. godine.
U aprilu 2006. godine, nakon održane nove rasprave na kojoj je učestvovalo dvoje međunarodnih sudija, Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je presudu i izrečenu kaznu.
Sud BiH proglasio je Damjanovića krivim za ratni zločin mučenja i osudilo ga na 11 godina zatvora primjenom Krivičnog zakona iz 2003. godine. Apelaciono vijeće je u novembru 2007. godine potvrdilo ovu presudu.
Radojičić: Direktan šamar pravosuđu BiH
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić izjavio je danas da je odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju "Maktouf i Damjanović protiv BiH" direktan šamar Sudu BiH, Ustavnom sudu BiH i pravosuđu BiH za sve što su radili prethodnih deset godina.
"Ovo implicira da će svi sudski postupci u kojima su prije svega lica srpske nacionalnosti pred Sudom BiH, ali i drugim sudovima suđeni za ratne zločine retroaktivnom primjenom Krivičnog zakona BiH ići na reviziju", rekao je novinarima Radojičić, naglasivši da bi, zbog navedene odluke, najodgovornija lica u pravosuđu BiH, a prije svega predsjednik Suda BiH Meddžida Kreso trebali podnijeti ostavku.
On je istakao da je sve ono što je Srpska govorila u proteklih nekoliko godina o pristrasnosti, nesposobnosti i neprofesionalnosti Suda BiH i nekih drugih institucija dobilo potvrdu nakon današnje odluke.
Radojičić je napomenuo da je u navedenom slučaju utvrđena povreda člana sedam Evropske konvencije o ljudskim pravima, što je izuzetno rijetko u praksi Evropskog suda.
"Priču o strukturisanom dijalogu smo pokrenuli sa pitanjima koja se tiču retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH, neselektivnog izuzimanja predmeta, neefikasnosti i diskriminacije. U svim razgovorima sa EU rečeno nam je da smo od četiri tačke bili u pravu u tri, a sa ovom presudom se pokazuje da smo u potpunosti bili u pravu", dodao je Radojičić.
On je apelovao na sve da se finansijski pomogne Fond za pomoć optuženima i njihovim porodicama, koji će omogućiti reviziju suđenja koja su nepravično vođena pred Sudom BiH.
"Sud BiH je za deset godina potrošio stotine miliona KM građana ove zemlje, ali i različitih donacija da bi se dokazalo da nije radio u skladu sa zakonom", zaključio je Radojičić.
Zlatković: Izuzetno važna odluka
Ministar pravde Republike Srpske Gorana Zlatković izrazila je zadovoljstvo zbog odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju "Maktouf i Damjanović protiv BiH" da Sud BiH nije trebalo retroaktivno da primijeni Krivični zakon iz 2003. godine u dva predmeta ratnih zločina.
"Imala sam nadu da će neko u pravosudnim institucijma prihvatiti naše tvrdnje da počinilac krivičnog djela može da odgovara samo po onom zakonu koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela", rekla je novinarima Zlatkovićeva, napomenuvši da ima više razloga za ostavku predsjednika Suda BiH Meddžide Kreso.
Ona je istakla da je strukturalni dijalog o reformi prvosuđa BiH započeo kako bi se prestalo sa retroaktivnom primjenom Krivičnog zakona BiH.
"Vjerovatno će se postaviti pitanje šta činiti sa onim predmetima gdje su počinioci krivičnih djela osuđeni po Krivičnom zakonu BiH. Svaki pojedinačan slučaj sigurno će ići u reviziju", zaključila je Zlatkovićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.