SARAJEVO - Od 2005. do danas nadležne institucije u BiH nisu provele 88 odluka Ustavnog suda BiH, ističe registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan.
On navodi da, u slučajevima neizvršenja, kašnjenja u izvršenju ili obavještavanju Ustavnog suda o preduzetim mjerama, Ustavni sud BiH donosi rješenje o neizvršenju pojedine svoje odluke i dostavlja ga Tužilaštvu BiH.
"Nakon donošenja ovoga rješenja, Ustavni sud više nema informacija o predmetu, što znači da postoji mogućnost da je naknadno u nekim od ovih slučajeva postupljeno prema odluci Ustavnog suda BiH. Tužilaštvo BiH nije dostavljalo Ustavnom sudu BiH informacije o postupanju prema svojoj nadležnosti", ističe Mijan u intervjuu Srni.
Komentarišući tvrdnje nekih pravnih stručnjaka da su pojedine odluke Ustavnog suda BiH neprovodive, Mijan podsjeća da su odluke konačne i obavezujuće, što znači da ih nakon donošenja ne komentariše ni Ustavni sud BiH.
"Treba istaći da Ustavni sud BiH u svim odlukama u kojima daje nalog za postupanje nekog organa precizno navede koji je to organ, način i rok postupanja. Osim toga, budući da svaku odluku treba posmatrati kao cjelinu, dakle, izreku i obrazloženje, ne stoje tvrdnje da su odluke nejasne i zbog toga neprovodive", smatra Mijan.
Ustavni sud BiH, kaže Mijan, do sada je razmatrao ukupno 11 zahtjeva za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.
"Povodom tih zahtjeva, u devet predmeta odlučeno je u meritumu od kojih se sedam slučajeva odnosilo na vitalni nacionalni interes Bošnjaka, a u dva slučaja na hrvatski", pojašnjava Mijan.
Ustavni sud BiH je prošle godine riješio 7.352 predmeta, zahvaljujući poboljšanoj efikasnosti rješavanja zaostalih predmeta.
U odnosu na 2013, kada su riješena 6.353 predmeta, 2014. je broj riješenih predmeta povećan za 999. Primljeno je 219 predmeta više, dok je usvojeno duplo manje apelacija.
Mijan ističe da su apelanti najveći broj apelacija podnijeli zbog navodnog kršenja ustavnih prava na pravično suđenje, prava na imovinu, te prava na slobodu i bezbjednost i prava na dom.
"Predmeti se odnose na najširi aspekt pitanja o kojima su prethodno odlučivali redovni sudovi, ali u najvećem broju to su pitanje nedonošenja odluke od redovnih sudova u razumnom roku, što je jedan od standarda prava na pravično suđenje. Tu je i nemogućnost naplate potraživanja određenih pravosnažnim i izvršnim sudskim presudama iz budžetskih sredstava raznih nivoa vlasti, te na postupke vođene o pitanjima prava iz radnog odnosa", pojašnjava Mijan za Srnu.
Kad je riječ o zaostalim predmetima, Mijan navodi da Ustavni sud BiH sada rješava nekoliko desetina posljednih preostalih predmeta primljenih u 2011. i da su to najstariji neriješeni predmeti.
Prema njegovim riječima, jedan od najvećih problema sa kojim se suočava Ustavni sud BiH jeste obezbjeđenje pune finansijske i upravne nezavisnosti i samostalnosti.
Ustavni sud BiH će u ovoj godini nastojati da, u što je moguće većoj mjeri, ostvari svoje strateške ciljeve, kao što je kontinuirano preduzimanje aktivnosti s ciljem ispunjenja Ustavom BiH date uloge, uz održanje postojeće dinamike rješavanja predmeta iz nadležnosti Ustavnog suda BiH.
U planu je i unapređenje sistema rada s ciljem pronalaska ravnoteže između efikasne zaštite Ustavom zagarantovanih ljudskih prava u pojedinačnim slučajevima i omogućavanja da Ustavni sud efikasno obavlja svoje osnovne ustavne zadatke.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.