BANJALUKA, TUZLA - Zaostala minsko-eksplozivna sredstva i dalje vrebaju na svakom koraku i oduzimaju živote, a od 1996. godine do danas od mina su stradala 1.734 civila, od čega 633 smrtno, kao i 116 deminera, od kojih je 47 izgubilo bitku za život.
Posljednji takav slučaj desio se 16. jula, kada je pastir iz Zenice stradao od eksplozije mine na planini Raduša, kod Gornjeg Vakufa, a eksplozija je teže povrijedila još jednu osobu.
Po zvaničnim podacima Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini, trenutna veličina minski sumnjive površine iznosi 1.176,5 km2 ili 2,3% u odnosu na ukupnu površinu. Mine direktno ugrožavaju 1.417 naseljenih zajednica ili 538.500 ljudi.
Nadležni kažu da imamo dovoljan broj deminera, njih 1.100, a kao glavni razlog ovakvog stanja ističu nedostatak finansijskih sredstava.
"Ukupno na godišnjem nivou bude očišćeno oko 50 km2 površine, a ovim tempom BiH će problem mina riješiti do 2025. godine", saopštili su iz BiH MAC. Podsjećanja radi, prema Strategiji protivminskog djelovanja BiH predviđeni rok za završetak deminiranja je 2019.
Iz Udruženja amputiraca UDAS tvrde da je BiH jedina zemlja u okruženju koja ima minske incidente s ljudskim žrtvama, kao i da smo među deset najugroženijih zemalja u čitavom svijetu od mina.
"O minama se priča jedino kada se već desi neki incident, a to je veliki problem koji pored ogromne opasnosti izuzetno negativno utiče na razvoj lokalnih zajednica. Da bismo riješili ovaj problem neophodno je veće i aktivnije učešće vlasti, ali i još jedna stavka, a to je pomoć žrtvama, koja treba da bude jedan od prioriteta s obzirom na broj stradalih", kazao je Željko Volaš, predsjednik Udruženja.
Amir Mujanović, predsjednik nevladine organizacije "Mreža preživjelih od mina" iz Tuzle, pored teritorije zagađene minama naveo je da BiH ima još jedan veliki problem, a to je oko 8,6 km kvadratnih terena kontaminiranog kasetnom municijom.
"I jedno i drugo je veoma opasno, imaju jako sličan efekat, izazivaju isti stepen kao i obim povreda. Radi se o jednom problemu koji je izuzetno ozbiljan, minama i kasetnom municijom smo najugroženija država u Evropi, a rezultati s terena i dinamika čišćenja su toliko slabi da se ta neka 2019. godina odavno čini veoma nerealnom", rekao je Mujanović.
On je dodao da problem, pored manjka novca, predstavlja i to što se minama u BiH bavi svega nekoliko stotina ljudi koji dobijaju platu za to i niko više.
"Pogledajmo samo situaciju od prošlogodišnje predizborne kampanje. Pa ni tada niko mine nije spomenuo kao jedan od prioriteta vlasti ukoliko bi pobijedio. Država stvarno ulaže male napore da riješi ovako veliki problem s minama", kazao je on.
Mirko Okolić, načelnik Odjeljenja civilne zaštite Doboj, kazao je kako su prošlogodišnje poplave donijele jedan broj mina i u sam centar grada.
"Veliki dio grada je bio pod vodom i zato ne možemo da znamo konkretno na kojim dijelovima ima mina, ali ih ima, zato smo i preduzeli određene mjere predostrožnosti, pa sada kada bilo šta radimo u poplavljenom području, bilo da se radio o nekom kopanju, gradnji, renoviranu, sav teren se pregledava i osigurava prije početka radova", naveo je Okolić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.