SARAJEVO - Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić izjavila je Srni da parlament godinama nije prihvatao godišnje izvještaje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ BiH, kao što ni ova institucija nikada nije držala do mišljenja parlamentaraca.
Majkićeva je istakla da o međusobnoj saradnji parlamenta i VSTS-a, ne treba ni govoriti, jer ona ne postoji.
Godišnji izvještaj VSTS-a za 2013. godinu dostavljen je parlamentu BiH još 24. septembra 2014. godine, a rasprava o njemu, zbog proteklih izbora, vođena je tek 29. januara ove godine, na 5. sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH.
Majkićeva je ocijenila da ni ovog puta izvještaj ne daje odgovore na brojna pitanja, što, kako je naglasila, nameće ogromno nezadovoljastvo javnosti radom pravosudnih institucija u BiH.
Iako VSTS, u svom izvještaju za 2013. godinu tvrdi da će poseban akcenat staviti na povećanje efikasnosti u radu pravosudnih institucija u BiH, posebno tužilaštava, kaže Majkićeva, ispunjenje te namjere ne može se potvrditi u praksi.
"VSTS bi, kao pravosudni regulator, trebalo da ima značajnu ulogu u jačanju efikasnosti, efektivnosti i nezavisnosti pravosuđa, pa, ipak, svjedoci smo da opšte stanje pravosuđa u BiH i dalje daje razloge za zabrinutost, kako u pogledu pravne nesigurnosti građana, tako i u pogledu toliko potrebne nezavisnosti. Analize pokazuju da nedostatak finansijskih sredstava nije razlog za to", istakla je Majkićeva.
Ona je navela da u prilog tome govori i činjenica da ukupan budžet VSTS-a iznosi blizu sedam miliona KM, ne računajući donatorska sredstva koja mu zemlje donatori obilato uplaćuju na poseban račun kod Centralne banke BiH, a koja su u 2013. godini iznosila oko 11 miliona KM.
Prema njenim riječima, budžet Suda i Tužilaštva BiH za 2013. godinu iznosio je ukupno 25.097.000 KM, a sudijsku i tužilačku funkciju u ovim institucijama u 2013. obavljalo je 102 sudija i tužilaca, što je za 20 izvršilaca više u odnosu na 2012.
Poređenja radi, kaže Majkićeva, budžet sudova i tužilaštava u Republici Srpskoj u istoj godini, iznosio je 64.953.200 KM, a sudsku i tužilačku funkciju obavljalo je 439 redovnih i dodatnih sudija i tužilaca.
Napominjući da je evidentno da je međunarodna zajednica uložila značajna sredstva u institucije pravosuđa u BiH, Majkićeva je istakla da je, u periodu 2004-2013, VSTS osigurao finansijska sredstva u iznosu od 52 miliona KM za finansiranje pravosuđa na svim nivoima vlasti.
Ako se tome dodaju i sredstva iz budžeta, rekla je Majkićeva Srni, institucije pravosuđa potrošile su ogromna finansijska sredstva, a ostvarile veoma skromne rezultate.
"Nekoliko pokazatelja to i potvrđuje – u 2013. godini redovni sudovi imali su u radu 974.359 predmeta. Iz 2012. preneseno je 464.638 neriješenih predmeta, a u 2013. zaprimljeno je 509.721 predmet.
Nakon rješavanja 519.232 predmeta u toku 2013, u 2014. preneseno je njih 455.127 koji nisu riješeni u 2013. godini. Tako se začarani krug neriješenih predmeta ponavlja svake godine", ukazala je Majkićeva.
Ona je dodala da je, poređenja radi, potrebno istaći da je u Sudu BiH u 2013. godini sudsku funkciju obavljalo 52 sudija, koji su imali u radu 10.527 predmeta, od čega je riješeno njih 7.517, dok je ostalo 3.110 neriješenih predmeta.
Iz ovog proizilazi, kaže ona, da je svaki sudija zadužen za 204 predmeta, a da je svaki u prosjeku riješio 144.
"Kada su u pitanju sudovi Republika Srpske, sudijsku funkciju u 2013. godini obavljalo je 355 redovnih i dodatnih sudija, koji su u radu imali 882.869 predmeta, od čega je priliv za tekući period iznosio 263.040 predmeta. Broj zaostalih predmeta iz ranijih perioda iznosio je 612.829. Riješeno je njih 306.440, što govori da je procenat riješenih predmeta u odnosu na priliv 116,50 odsto.
Iz toga se može izvući zaključak da je svaki sudija u Srpskoj zadužen sa 2.487 predmeta, te da svaki prosječno riješi 863", precizirala je Majkićeva.
Ona je dodala da je jasno vidljivo da svaki nosilac pravosudne funkcije u Republici Srpskoj ima prosječno daleko veći broj predmeta u radu u odnosu na pravosudne institucije na nivou BiH, iako se za ove druge izdvajaju nesrazmjerno veća finansijska sredstva.
Majkićeva je istakla da, uprkos tome, brojevi kažu da je efikasnost i ekonomičnost na strani pravosudnih institucija Republike Srpske.
Iako je Evropska komisija preporučila da se u cilju povećanja efikasnosti pravosuđa, prvenstveno Suda i Tužilaštva BiH, nastavi sa kontinuiranim prenošenjem predmeta ratnih zločina na pravosuđe ostalih nivoa vlasti, Majkićeva kaže da na tom planu nije mnogo učinjeno.
Prema njenim riječima, u toku 2013. ustupljeno je ukupno 58 predmeta ratnih zločina sa nivoa BiH entitetskom pravosuđu, 17 prijedloga Tužilaštva BiH je odbijeno za prenošenje vođenja postupka, dok o 11 prijedloga koji su podneseni u navedenom periodu još nije donesena odluka.
Pored toga, Sud BiH je u toku 2013. od entitetskih tužilaštava i Tužilaštva Brčko distrikta, preuzeo vođenje krivičnog postupka u 67 predmeta ratnih zločina.
"Interesantno je napraviti uvid u dio izvještaja koji govori o nastupanju zastarjelosti. U sudovima je tokom 2013. zastarjelost krivičnog gonjenja nastupila u 236 krivičnih predmeta, što predstavlja povećanje od 103 predmeta ili 77 odsto u odnosu na 2012. Najčešći uzrok zastarjelosti krivičnog gonjenja je nedostupnost optuženog - u 151 predmetu ili 64 odsto", navela je Majkićeva.
Ona je istakla da je u izvještaju VSTS-a za 2013. godinu, naglašeno rješavanje jednog značajnog pitanja, koje je prečesto izazivalo buru u javnosti u BiH, a to je onemogućavanje retroaktivne primjene zakona.
"Rješenje ovog pitanja nije zasluga regulatora – VSTS-a, niti domaćih pravosudnih institucija. Odlukom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Maktouf-Damjanović protiv BiH', konačno je onemogućena retroaktivna primjena zakona u predmetima ratnih zločina. Evropski sud je svojom odlukom konačno uveo red u pravosudnu praksu BiH", zaključila je poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.