BERLIN - Na Konferenciji o zapadnom Balkanu u Berlinu će se razgovarati o regionalnoj saradnji i podsticanju privrednog rasta kroz zajedničke projekte.
Analitičari odgovaraju - bez pomoći Zapada sve ostaje samo na idejama.
Da premijeri zemalja jugoistočne Evrope ne shvataju olako poziv kancelarke Angele Merkel na berlinsku konferenciju govori i sastanak na Cavtatu na kojem je hrvatski premijer Zoran Milanović okupio kolege iz BiH, Albanije i Crne Gore. Bila je to svojevrsna pretkonferencija na kojoj se, između ostalog, razgovaralo o izgradnji Jadransko-jonske autoceste koja bi najkraćim vezom trebala povezati Grčku s Evropskom unijom. Prema nekim informacijama, dogovoreni su i konkretni potezi koji bi trebali biti predstavljeni u Berlinu, a cesta bi, prema optimističnim prognozama, trebala biti dovršena 2030, piše DW.
Uz to, usljed previranja na svjetskoj političkoj sceni, Evropi je potreban konsolidirani zapadni Balkan, pa je za očekivati da će ne baš tako nove ideje o suradnji u regiji i velikim infrastrukturnim projektima dobiti i konkretnu podršku; kako zbog pokretanja privreda spomenutih zemalja, tako zbog kohezije politički trusnog područja i njegovog vezivanja za Uniju.
Ništa bez naloga iz EU
Da se do sada u okvirima regionalne saradnje i zajedničkih projekata puno pričalo, a malo radilo potvrđuje i ekonomski analitičar Damir Novotni, a situacija se, za Hrvatsku, dodatno pogoršala izlaskom iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u središnjoj Evropi (CEFTA) u trenutku ulaska u Evropsku uniju.
"Nažalost, zemlje zapadnog Balkana, odnosno jugoistočne Evrope, su nepovezane. Izlaskom iz CEFTA su i trgovinske veze na neki način raskinute, nema više tog intenziteta trgovanja. Potencijali za ekonomski razvoj, horizontalno povezivanje zemalja zapadnog Balkana, pa onda i ukupno povezivanje s razvijenim članicama EU, ogromni su i neiskorišteni", smatra ovaj analitičar.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za gospodarstvo, međunarodne i EU poslove Domagoj Juričić podsjeća da je HGK nakon Domovinskog rata činila sve da se hrvatski privrednici vrate u zemlje regije i da zaživi regionalna suradnja.
Do danas je, kaže, HGK napravila veliki rezultat, usprkos otporima na političkom nivou u zemljama regije.
"Ne postoji mogućnost izbjegavanja regionalne suradnje. To su nam tradicionalna tržišta na kojima znamo raditi, imamo partnere i distributivne kanale. Izlazak iz CEFTA je donio očekivane minuse. Sve su hrvatske vlade postupale reaktivno, a ne proaktivno. Nedostajalo je vizije i praćenja šireg konteksta globalnih kretanja", kaže on.
Juričić tako objašnjava da se prečesto događalo da se neke ideje ismijavaju da bi za 10 godina, kada bi bile predložene od Evropske unije ili koga drugog, bile prihvaćene.
"Pogledajte što smo govorili prije 10-15 godina. Vidjet ćete da ovo što se sada događa, uključujući Jadranko-jonsku cestu ide ka onome što smo govorili", podsjeća on.
Nijemci žele da ulažu u energetiku i saobraćaj
Sada se, kaže Juričić, u regiji najviše govori o projektima energetike i saobraćaja.
"Primjetili smo da posljednjih godina njemački poduzetnici žele raditi i ulagati u tom području. To je i ključni sektor za održivi razvoj cijele regije. No provedba, budimo realni, ovisi o mogućnosti financiranja", precizira on.
Kao mogućnosti navodi međunarodne finansijske institucije ili kreditne linije koje će pojedine zemlje obezbijediti kod drugih institucija ili zemalja. Strateški vrlo zahtjevni projekti se mogu izvoditi uz pomoć EUa, te snažnu investicionu podršku sa zapada, no sve zavisi i o apsorpcijskim kapacitetima pojedine zemlje, kao i njenim mogućnostima da ih pripremi.
Analitičar Novotni ne zna za nijedan poduhvat koji je realizovan u regiji. "Takvih projekata, nažalost, nema. Recimo, sada se koristi JANAF, to je veliki infrastrukturni projekt iz ranijih vremena koji je sada rehabilitiran. Koriste ga i rafinerije u BiH i Srbiji. Međutim, drugih važnih infrastrukturnih projekata ili povezivanja privatnika nema, osim u slučaju 'Agrokora', koji radi integraciju u sektoru maloprodaje. To je dosta važno za prerađivačke tvrtke u regiji kroz koje mogu plasirati proizvode na tržišta Hrvatske, BiH, Srbije i Slovenije. Taj privatni projekt je bio dosta uspješan", ocjenjuje on.
Za velike projekte potrebni politički glasovi
Da je ideja puno, a realizacija nikakva, dodaje i Juričić iz HGK.
"Prije četiri godine je pokrenut projekt Cargo 10 između željeznica Hrvatske, Srbije i Slovenije, a kasnije su se priključile BiH i Makedonija. Cilj je bio efikasniji i brži prijevoz tereta na željezničkom koridoru 10. Međutim, projekt nije zaživio, iako se od njega nije odustalo", navodi on.
Juričić misli kako se pokazalo da takvi projekti traže jaku uključenost evropskih zemlja koje će sada, zbog krize, imati interes da osiguraju alternativne pravce prema Turskoj.
"Na kraju krajeva, interes im je i sprečavanje bilo kakve erozije političkog tla u jugoistočnoj Evropi. Poučak je to ukrajinskih događanja", ističe on.
I za ključne energetske projekte, koji iziskuju milijarde evra, kaže da nisu realizovani.
"Za realizaciju takvih projekata važnih za cijelu regiju su ipak potrebni politički glasovi", zaključuje potpredsjednik HGK uz napomenu kako je nužno da poslovna klima bude privlačnija i na neki način što je moguće sličnija u svim zemljama regije kako bi se projekti mogli izvesti na najjednostavniji način.
Novotni pak tvrdi da hrvatska vlada nema strategiju ekonomskog povezivanja jugoistočne Evrope.
"Nema značajnijih inicijativa koje dolaze od vlade. Osim što postoji tradicionalna politička veza s BiH i s tamošnjom hrvatskom zajednicom, kao što i Srbija to ima sa svoje strane. Ali u smislu ekonomske integracije regije tu ne vidim bitnijih koraka. Vlada nedovoljno napora ulaže u tom smjeru", smatra on.
Za jedne samo regija, za druge Jugoslavija
Uprkos potencijalima, ne samo da nisu stvoreni regionalni projekti koji bi otvorili nova radna mjesta, već su i radna mjesta u svim tim zemljama ugrožena, objašnjava Novotni.
"Glavni uzrok tome je nepostojanje integracije, odnosno raskidanje horizontalnih veza među tvrtkama zemalja nastalih na području bivše Jugoslavije. Jedan takav integracijski napor bi sigurno oživio brojna radna mjesta i stvorio nova. Zbog toga je posebno važna ta suradnja zemlja jugoistočne Evrope pa onda i njihova reintegracija ili konvergencija prema najvažnijim tržištima EU", kaže on.
Uz sve to ne treba zaboraviti da je i sama "regija" u Hrvatskoj višeznačni pojam. Dok je privrednici posmatraju kao prirodno područje djelovanja i priliku za privredni rast, desno orjentisani dio građana je smatra sinonimom za bivšu Jugoslaviju, državu koja se raspala u krvavim ratovima vođenim na teritorijima Hrvatske i BiH.
Vladajućim socijaldemokratama je time smanjen manevarski prostor, posebno u predizbornim uslovima kada po svaku cijenu pokušavaju zadržati sve manju podršku građana, koji prelaze na stranu desne Hrvatske demokratske zajednice.
Privrednici istovremeno tvrde da ne mogu živjeti u prošlosti pa u zemlji koja broji tek nešto više od 4 miliona stanovnika izlaz vide u regiji. Do sada se na tom području nije učinilo ništa, ali Evropa će, nadaju se, uskoro pogurati stvari u tom smjeru. Ako ne zbog njihovih, onda već zbog svojih interesa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.