TUZLA, PETROVAC - Velika nezaposlenost srpskih povratnika u FBiH, posebno u javnim institucijama, ugrožava njihovu egzistenciju na tom prostoru, tako da su mnogi od njih prinuđeni na ponovni "bijeg" iz tog entiteta u potrazi za boljim uslovima života.
Stav je to predstavnika srpskih povratničkih udruženja u FBiH, ali i predstavnika opština u kojima preživljava veliki broj povratnika.
Stanje je još poraznije ako se uzme u obzir da veliki broj kuća nije obnovljen, da su mnogi povratnici i dan-danas bez vode, struje i puteva.
Veljko Stevanović, predsjednik Saveza izbjeglih, raseljenih lica i povratnika RS, rekao je da u FBiH živi svega oko 20.000 Srba, od kojih je vrlo mali broj zaposlen, a da su ostali samo prijavljeni u tom entitetu.
"Stanje je katastrofalno i vi bukvalno možete prebrojati srpske povratnike koji rade u nekoj javnoj instituciji", rekao je Stevanović. On je naveo primjer da u opštini Tuzla radi svega dvoje-troje srpskih povratnika u javnim institucijama, a da još njih nekoliko radi kod privatnika.
Veliki broj kuća nije obnovljen, pa su mnogi povratnici i dalje bez vode, struje i puteva
"Žalosno je i sramotno reći da 17 godina nakon Dejtona šaka srpskih povratnika u FBiH nema neku bezbjednost, a kamoli zaposlenje, a svi znamo šta je obećavano", kazao je Stevanović.
On je dodao da se došlo u situaciju da ljudi opet "bježe" sa prostora FBiH, ostavljaju svoja imanja ili ih prodaju u bescijenje, te dolaze u RS. Pored nezaposlenosti, tu su problemi sa neobnovljenom imovinom, nedostatkom struje, vode i puteva.
"Nažalost, postoje porodice koje po desetak godina žive bez struje, imamo oko 100.000 porušenih srpskih objekata", istakao je Stevanović.
Kako je kazao Slaviša Mihajlović, poslanik SNSD-a u Domu naroda Parlamenta FBiH, Srbi nikako ne mogu da dođu do posla na radnim mjestima "koja nešto vrijede", u administraciji i javnim ustanovama.
"Konkretno, u Drvaru u pošti radi jedan Srbin, u elektru možda dva odsto, i ta radna mjesta su rezervisana za Hrvate i Bošnjake", rekao je on i dodao da su Srbi prinuđeni na najlošija radna mjesta, na pilanama i cjepalištima drva i tu uspijevaju da dođu do posla. Istakao je da su to najslabije plaćena radna mjesta, gdje se radi na crno, ali i da je jedan od problema nezaposlenosti uništena i devastirana privreda.
"Kako sada stvari stoje, ne možemo očekivati rješenje od strane vlasti FBiH ili kantona, a jedini način je da se povede nacionalna politika, da se uključi RS i da se počne voditi računa o Srbima u FBiH, da se ne dogodi situacija kao sa Srbima na Kosovu", zaključio je Mihajlović.
Obrad Milošević, predsjednik SO Bosanski Petrovac, rekao je da prilikom zapošljavanja povratnika u ovoj opštini nije poštovan popis iz 1991. godine o zastupljenosti zaposlenih iz reda srpskog naroda u institucijama i organima uprave. On je naveo da ih je na području ove opštine zaposleno svega 10 odsto, te naglasio da u nekim javnim ustanovama i preduzećima nema nijednog zaposlenog srpskog povratnika.
"Nekolicina povratnika radi kod ovdašnjih privatnika za minimalne plate u strahu od otkaza, a veliki broj njih putuje u opštinu Petrovac u RS, jer im je tamo ponuđen posao", rekao je on i dodao da je aktuelni načelnik Ermin Hajder obećavao zapošljavanje, ali da je "to sve bila prazna priča".
Uroš Makić, načelnik opštine Bosansko Grahovo, rekao je da se ni u ovoj opštini ne poštuje popis iz 1991. godine, tako da radi mali broj Srba.
"U javnim ustanovama rade ljudi iz drugih opština i država. Pokušali smo ukazati na to, međutim, za to ovdje nema sluha", rekao je Makić.
Rješenje je da se povede nacionalna politika i počne voditi računa o Srbima u FBiH, kazao Mihajlović
I u opštinama Srednjobosanskog kantona katastrofalna je situacija što se tiče održivog povratka Srba, koji nemaju uslove za život, odnosno posao i zdravstvenu zaštitu. Zaključeno je to na sastanku u Travniku, koji je održan između srpskih predstavnika u vlasti opštine, te predstavnika Srpskog građanskog vijeća - Pokret za ravnopravnost, te Vlade i Skupštine SBK.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.