HAG - Mićo Stanišić i Stojan Župljanin, bivši visoki policijski zvaničnici, osuđeni su danas u Haškom tribunalu prvostepenom presudom na po 22 godine zatvora za zločine nad nesrpskim civilima na više lokacija u BiH, od aprila do decembra 1992. godine.
Stanišić, ratni ministar unutrašnjih poslova RS, i Župljanin, tadašnji načelnik Regionalnog centra službi bezbjednosti u Banjaluci, član Kriznog štaba Autonomne Regije Krajina i savjetnik predsjednika RS za unutrašnje poslove, nepravosnažno su osuđeni za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Prema optužnici, Stanišić i Župljanin su "učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bio uklanjanje muslimana, Hrvata i drugih nesrba sa područja planirane srpske države".
Barton Hal, predsjedavajući Pretresnog vijeća Haškog tribunala, prije izricanja presude detaljno je iznio činjenice o nedjelima nad Bošnjacima i Hrvatima u opštinama u BiH za koje su Stanišić i Župljanin odgovorni.
"Cilj ovih radnji je bio uspostavljanje srpske države, što je moguće etnički čišće, uklanjanjem bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata", rekao je Hal.
Sud je utvrdio da su Stanišić i Župljanin krivi za progone, ubistva, mučenja, okrutno postupanje i nehumana djela, protivpravno zatočenje, stvaranje i održavanje nehumanih životnih uslova, deportacije, pljačkanje imovine, uništavanje gradova i sela te nametanje i održavanje restriktivnih mjera. Sa druge strane, Stanišić je oslobođen krivične odgovornosti za istrebljenje nesrpskog stanovništva na teritoriji planirane srpske države. Međutim, Sudsko vijeće je ocijenilo da je Župljanin bio ključna figura u blokadi Banjaluke, te da je slao svoje jedinice da razoružavaju Bošnjake i Hrvate, istovremeno odbijajući da pruži bilo kakvu zaštitu nesrpskom civilnom stanovništvu iako mu je to bila dužnost, ali i da nije sproveo nikakvu istragu u vezi sa zločinima iako je znao za njih. Sud je ocijenio da je Stanišić, takođe, kao čelni čovjek policije u RS propustio svoju obavezu da zaštiti civilno stanovništvo nesrpske nacionalnosti. On je, kako je utvrdio Sud, i namjeravao i značajno doprinio uklanjanju i Hrvata i Bošnjaka sa teritorije planirane srpske države.
Inače, suđenje Stanišiću i Župljaninu u Hagu počelo je 14. septembra 2009. Stanišić se dobrovoljno predao Tribunalu u martu 2005. godine, a do početka procesa i više puta tokom suđenja bio je na privremenoj slobodi u Srbiji. Vlasti Srbije uhapsile su Župljanina u junu 2008. u Pančevu i izručile ga u Hag. Dokazni postupak Tužilaštva trajao je od septembra 2009. do februara 2011, a saslušano je 127 svjedoka.
I ova presuda Haškog tribunala naišla je na osuđivanje od strane predstavnika srpskog naroda i porodica srpskih žrtava. Tako je Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša RS, juče rekao da je presudom Stanišiću i Župljaninu Haški tribunal još jednom pokazo da "nije sud pravde, već nepravde", i da je to sud samo za Srbe.
"Znamo koliko je zločina počinjeno nad Srbima, ali, nažalost, samo se sudi upravo njima", rekao je Dukić.
Prema riječima Nedeljka Mitrovića, predsjednika Organizacije porodica poginulih i nestalih civila i boraca RS, Haški tribunal ovom je presudom dokazao da nije promijenio svoju raniju politiku.
"Oni su davno dokazali da su sud koji je u rukama onih koji imaju namjeru da Srbe proglase odgovornim za sve", naglasio je Mitrović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
