BiH

Svjetska banka: Balkan ne koristi blizinu EU za razvoj

Svjetska banka: Balkan ne koristi blizinu EU za razvoj
Foto: N.N. | Svjetska banka: Balkan ne koristi blizinu EU za razvoj
Dejan Šajinović

BANJALUKA - Zemlje zapadnog Balkana su na tranzicionom nivou koji su ostale manje evropske zemlje imale 1996. godine, navedeno je u najnovijim Bilješkama Svjetske banke o regionalnoj i ekonomskoj integraciji ovih zemalja.

U Bilješkama ističu da je otprilike jedna trećina svih zvaničnih radnih mjesta u Srbiji i Crnoj Gori u javnom sektoru, dok je taj broj u BiH dosegao čak 50 odsto svih radnih mjesta.

Uprkos tome što je životni standard od 1995. do danas u BiH porastao gotovo šest puta, u Svjetskoj banci upozoravaju da je početna baza bila niska, a što je još važnije, ističu da zemlje zapadnog Balkana ne koriste ni blizu dovoljno činjenicu da se nalaze u neposrednoj blizini EU da poprave svoj ekonomski i socijalni položaj.

Na primjer, ističu da ni čak relativno komparabilni prostor Zone slobodne trgovine u centralnoj Evropi (CEFTA) nije uspio da poveća udio trgovine sa zapadnim Balkanom.

"Izvoz je u novijem periodu znatno povećan, ali zemlje zapadnog Balkana su i dalje slabo integrisane u svjetsku trgovinsku razmjenu", navedeno je u dokumentu.

Istaknuto je da su Crna Gora, Srbija i Makedonija uspjele popraviti svoju ekonomiju da izvoze 40 odsto svog ukupnog bruto domaćeg proizvoda, dok su BiH i Albanija jedva dosegle trećinu. Poređenja radi, kako je istaknuto, slovački ili slovenački udio iznosi više od 80 odsto.

Jedna od preporuka za jačanje stranih investicija u zemlje zapadnog Balkana bi, prema Svjetskoj banci, mogla biti usvajanje regionalnog programa za investiranje i trgovinu.

Kako navode, jedna od oblasti u kojoj BiH ima velike probleme je slabost i ograničenost u sprovođenju propisa za ponašanje protiv konkurentnosti, odnosno mjera protiv jačanja monopola i državne zaštite.

"Iako okviri za državnu pomoć zasnovani na modelu iz EU postoje u svih šest zemalja zapadnog Balkana, implementacija je i dalje veliki izazov. Albanija, BJR Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija su implementirali sistem državne pomoći koji je najvećim dijelom usklađen sa pravilima EU za državnu pomoć, dok BiH i dalje nema jasne kriterijume i uslove za odobravanje državne pomoći", navedeno je.

Inače, Bilješke su podijeljene u četiri grupe  trgovina, mobilnost vještina i tržišta rada, digitalna tržišta i infrastruktura za regionalnu integraciju.

Za svaku od navedenih oblasti ponuđena su konkretna rješenja s ciljem pomaganja BiH i ostalim zemljama u regionu da se bolje regionalno i ekonomski integrišu.

Goran Radivojac, profesor ekonomije iz Banjaluke, ističe da je osnovni problem činjenice da zapadni Balkan nije uspio ostvariti značajniji napredak u tome što ni u jednoj od tih zemalja procesima ne upravlja ekonomija, nego politika.

On tvrdi da zemlje zapadnog Balkana moraju izaći iz "infantilnog odnosa" po kojem je EU nama "mama i tata", koja brine o našim potrebama, a mi treba samo da slušamo šta nam oni kažu.

"EU nije raj na zemlji, ali je to definitivno područje sa najvišim životnim standardom na planeti Zemlji. Oni vode računa o svojim interesima, a mi treba da vodimo računa o našim. Oni nas smatraju partnerima, a cijeli Balkan je područje izrazito epskog naboja, puno istorije, koje ne shvata savremene procese i ne radi ništa da popravi svoju poziciju", zaključuje Radivojac.

Poštovani čitaoci! "Nezavisne novine" pustile su aplikaciju beta verzije komentara. Molimo Vas da Vaša iskustva i zapažanja podjelite s nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije