SARAJEVO - Bosna i Hercegovina, generalno gledajući u odnosu na ukupni broj članica Vijeća Evrope (47), nije zemlja koja zadaje previše problema Evropskom sudu za ljudska prava s obzirom na broj predmeta, a samim tim vremena i resursa koji se potroše na rješavanje tih predmeta.
Ovo je u razgovoru za Agenciju Fena rekao sudija iz BiH u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, koji trenutno boravi na kraćem odmoru u Sarajevu. On je, inače, svoje mjesto u Strazburu zauzeo prije godinu i po dana, a mandat će mu trajati devet godina.
Po njegovim riječima, BiH se otprilike nalazi na sredini te ljestvice.
- Daleko je od "top 10" zemalja koje su najveći "klijenti" Evropskog suda, s obzirom na ogroman broj predmeta koji dolaze iz tih zemalja. To su Ukrajina, Rumunija, Italija, Srbija, Bugarska, Rusija... - rekao je Vehabović.
Od oko 1.350 predmeta kojih protiv BiH trenutno ima na razmatranju u Evropskom sudu, većina se odnosi na neke stvari koje su specifične za BiH s obzirom na ratni period. Još ima neriješenih imovinskih predmeta kao što su povrat stanova, vojni stanovi i drugo, zatim pitanja ratnih zločina, što je bilo aktualno prije pola godine u slučaju "Damjanović - Maktouf", te pitanje nestalih osoba.
Tu je i više predmeta koji prate presudu u predmetu "Sejdić-Finci", koji su drugačiji po činjeničnom stanju, ali se u suštini odnose na isto pravno pitanje, a to je pravo kandidovanja na izborima.
- Naravno, svaki od tih predmeta bit će riješen u periodu koji je pred nama i svakako će imati određene reprekusije na provođenje samo presude "Sejdić-Finci" - kazao je Vehabović.
Kada su u pitanju ratni zločini, najviše rasprave u javnosti izazvale su implikacije presude "Maktouf-Damjanović".
Vehabović kaže da može samo reći da na njegovu "sreću ili žalost" nije učestvovao u tom predmetu.
- S obzirom na to da sam u predmetu Maktouf bio registrar na Ustavnom sudu BiH, izuzet sam iz tog predmeta s obzirom na ustaljenu praksu Evropskog suda da se otkloni bilo kakva pomisao da bilo koji od sudija može biti pristrasan u rješavanju predmeta. Shodno toj praksi sam izuzet iz tog predmeta, a, ponavljam, ne znam da li na svoju sreću ili žalost - kazao je on.
Vezano za implikacije same presude Vehabović kaže da teško može reći bilo šta o tome, budući da nije učestvovao u tom predmetu.
- Naravno da imam svoj stav, da imam mnogo argumenta za koje neću reći na kojoj bi strani bili. U svakom slučaju imao bih puno da kažem o tome da sam bio u prilici da učestvujem u predmetu - naveo je.
Kada je u pitanju tema implementacje presude "Sejdić-Finci", Vehabović podsjeća da je bilo puno rasprava o tome na političkim tijelima Vijeća Evrope, prije svega Vijeću ministara Vijeća Evrope, a čak i u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope vezano za provođenje te presude i da je bilo dosta oštrih reakcija zbog nedjelovanja države u ispunjavanju presude, odnosno obaveza koje je nametnula ta presuda.
Evropski sud za ljudska prava je praktično završio svoj posao kad je objavio presudu, a sve drugo je na političkim tijelima. Bilo je mnogo pokušaja da se BiH sankcionira, čak i da se suspendira članstvo BiH u Vijeću Evrope, da se parlamentarnoj delegaciji BiH oduzme pravo glasa...
Međutim, Vehabović naglašava da predstavništvo BiH u Strazburu, koje je mali, multietnički tim, radi veoma dobar posao i da je uspjelo na jedan odgovarajući diplomatski način da ublaži sve pokušaje sankcioniranja BiH i da BiH omogući dodatni period za razmatranje jednog ovako važnog pitanja koje zadire u suštinu poslijeratnog bh. društva i izmjene Ustava BiH.
- To je prvi predmet u kojem je Evropski sud, iako ne eksplicitno, zahtijevao izmjene ustava. Tako da taj predmet ima svoju težinu ne samo za BiH nego i za druge članice Vijeća Evrope. Sada već ima presuda koje se odnose na zahtjeve da se mijenjaju ustavi pojedinih država. To je, mora se priznati, jako osjetljivo pitanje koje, zavisno od "težine" članice Vijeća Evrope, izaziva različite reakcije. Nadam se, iskreno, da će se ta presuda provesti. Istina, ne očekujem da će se riješiti prije samih izbora, ali pretpostavljam da će se neka buduća vlast, između ostalog, sastavljati i na osnovu ove presude - rekao je Vehabović.
Zaključio je da je ovo važno pitanje za prelazak BiH iz postratnog društva u društvo koje je pokazalo jasan stav i namjeru da se priključi evropskoj porodici država, tj. prelazak iz dejtonske u briselsku fazu.
Govoreći o uticaju presuda Evropskog suda za ljudska prava na BiH, rekao je da se to pitanje treba razdvojiti na tri grane vlasti.
- Uticaj presuda na rad redovnih i ustavnih sudova je značajan. Ko god prati rad pravosuđa može vidjeti da se čak u prvostepenim presudama redovnih sudova u nekim slučajevima poziva na presude Evropskog suda, da se praktično primjenjuje odredba našeg ustava da je Evropska konvencija o ljudskim pravima praktično primjenjiva u BiH. To naši sudovi, a pogotovo Ustavni sud BiH rade kroz jedan duži period - istaknuo je Vehabović.
Zaključio je da je ovo jedna veoma pozitivna priča kada je u pitanja sudska grana vlasti.
Međutim, većina predmeta u kojima je utvrđena povreda, gdje je BiH naloženo da preduzme odgovarajuće mjere se odnosi prije svega na rad zakonodavne, pa samim tim i izvršne vlasti.
- To je ono što je veliki problem BiH - sistemski propusti u zakonima ili donošenje zakona koje država jednostavno ne može podnijeti, kao što je pitanje ratnih šteta gdje ima jako puno predmeta koji se odnose na ratne štete u Republici Srpskoj. To su stvari koje svoj korijen imaju u radu zakonodavne i izvršne vlasti u BiH. Sudije i advokati su prošli edukaciju, a očigledno je da bi i naše vlasti trebalo da prođu edukaciju koliki je značaj i uticaj presuda Evropskog suda na ukupnu demokratizaciju društva, ako im je to zaista cilj. A ako nije, onda je to druga priča i onda me ne čudi zašto je to tako. Ali zaista ne želim da vjerujem da vlasti u BiH ne žele da dijele evropske tekovine koje su prihvatile sve zemlje Vijeća Evrope. Tu nisu samo članice Evropske unije, nego gotovo sve evropske države, osim Bjelorusije - rekao je.
Naglasio je da broj predmeta iz BiH u Evropskom sudu za ljudska prava apsolutno ne odslikava kompleksnost pravne situacije u kojoj se BiH nalazi.
- Meni je šokantna činjenica da našim pravnicima, nevladinim organizacijama nedostaje kreativnosti u pokušaju rješavanja naših pravnih i političkih problema kroz djelovanje Evropskog suda. Kada se broj od 1.350 predmeta iz BiH uporedi s oko 10.000 predmeta iz Srbije, koja je realno mnogo uređenije društvo od BiH, čovjek se upita zašto je to tako. Logičan zaključak nekom posmatraču izvana jest da su ljudi u BiH zadovoljni stanjem i spremni da prihvate stvari onakve kakve jesu. Moj utisak, ali i većine ljudi u BiH jest upravo suprotan, da stanje nije dobro i da ima jako puno stvari koje treba riješiti - rekao je u razgovoru za Agenciju Fena sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.