BANJALUKA - Ključni princip Sjevernoatlantske alijanse (NATO) je konsenzus i svaka odluka tako donesena označava kolektivnu volju svih zemalja članica, što Savezu daje snagu i vjerodostojnost.
Rekla je to portparol NATO štaba u Sarajevu Ines Kuburović i dodala da te odluke predstavljaju dogovor koji su prihvatila politička rukovodstva zemalja članica.
"U slučaju da se mišljenja članica razmimoilaze, u Savezu se vode rasprave dok se ne donese zajednička odluka, a u nekim okolnostima odluka može glasiti i da nije moguće postići dogovor - rekla je Kuburovićeva i naglasila da se članice međusobno neprekidno savjetuju.
"Konsultacijama unutar Saveza olakšava se komunikacija među članicama kojima je glavni cilj da zajedničke odluke budu u skladu s njihovim nacionalnim interesima. Članstvom u NATO-u svaka zemlja dobija uticaj, glas i pravo odlučivanja i konsultuje se sa drugim zemljama o svojim problemima", kazala je portparol NATO štaba u Sarajevu.
NATO svoje djelovanje zasniva na zajedničkoj posvećenosti praktičnoj, međusobnoj saradnji u oblasti odbrane i bezbjednosti, a odluke se donose po osnovu opšte saglasnosti.
Kada jedna država članica smatra da bi odluka koju NATO razmatra mogla našteti njenoj nacionalnoj bezbjednosti, ne mora se složiti s njom. Ako je moguće doći do toga, odluka se ne donosi dok se ne pronađe prihvatljivo rješenje.
Iz tog razloga, ne postoji sistem glasanja kao u Savjetu bezbjednosti UN-a ili princip kvalifikovane većine kao u EU. Umjesto toga, postoji takozvana procedura tišine, koja podrazumijeva intenzivne konsultacije među delegacijama i izradu nacrta odluke od strane Međunarodnog sekretarijata NATO-a, koja se dostavlja državama članicama.
Članstvom u NATO-u svaka zemlja dobija uticaj, glas i pravo odlučivanja
Ako u zadatom roku niko ne "prekine tišinu", odluka se automatski usvaja. Ako barem jedna država članica "prekine tišinu", to znači da odluka nije usvojena.
U okviru NATO-a, političke konsultacije su vitalni dio procesa donošenja odluka. Države članice NATO-a redovno se međusobno konsultuju o bezbjednosnim pitanjima od zajedničkog interesa. U okviru NATO-a, zvanično ne postoji način da neka od zemalja članica nameće svoj stav ili mišljenje drugima. Konsultacije mogu da se odvijaju razmjenom informacija i mišljenja, podnošenjem inicijativa ili saopštavanjem odluka koje je određena vlada donijela, zauzimanjem stava koji je od interesa za saveznike i slično.
NATO ima 28 država članica, a osnivači su zemlje koje su 4. aprila 1949. godine u Vašingtonu potpisale Sjevernoatlantski ugovor. Glavna odredba ugovora je da se sve članice slažu da će se oružani napad protiv jedne ili više članica smatrati napadom na sve članice.
Zašto NATO?
"Nezavisne novine" i "Glas Srpske" objaviće seriju tekstova o ulozi NATO-a u izgradnji bezbjednosti i očuvanju mira na teritoriji koju čine zemlje članice, kao i o tome šta BiH dobija pristupanjem tom savezu, koje su prednosti članstva u ovoj organizaciji te u kojoj fazi je proces priključivanja BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.