BANJALUKA, TUZLA U BiH političari i institucije i dalje ne čine ništa povodom zagađenja zraka, a čak i da imamo punu političku volju i da krenemo ulagati potrebna sredstva, potrebno je nekoliko godina, pa i decenija da bi se zrak očistio, upozorava Anes Podić iz Udruženja "Ekoakcija" Tuzla.
Prema najnovnijim informacijama koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija, Bosna i Hercegovina je po svim parametrima (mjereni 2016. godine) najzagađenija zemlja u Evropi, a teritorija Balkana i istočne Evrope prednjače u odnosu na ostale zemlje.
BiH, Bugarska, Albanija i Ukrajina su zemlje sa najvišom stopom mortaliteta zbog velike zagađenosti vazduha, pokazala su ta istraživanja. Takođe, BiH, Makedonija, Bugarska, Poljska, Crna Gora i Mađarska imaju najveću koncentraciju štetnih čestica.
"Imali smo lokalne izbore, gdje niko nije spominjao problem zagađenog vazduha. Bilo je naznaka da će se stanje ipak promijeniti na tematskoj sjednici Parlamenta Federacije BiH u aprilu u vezi sa zagađenim zrakom, gdje su doneseni konkretni zaključci koji bi, ako bi se ispoštovali, mogli djelomično poboljšati stanje u ovoj oblasti. Okoliš je, ne samo zagađeni zrak, veoma nisko među prioritetima naših političara", navodi Podić.
Kaže da je glavni uzrok zagađenja vazduha loženje. I dok nadležni malo šta čine, građani u više gradova zbog zagađenja vazduha znaju zimu provesti s maskama na licu.
Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju FBiH, upozorava da bez ograničavanja i kontrole nad velikim postrojenjima neće biti boljeg kvaliteta vazduha u BiH.
Smatra da se u BiH mora hitno napraviti kontrola svega onoga što se spaljuje i u individualnim ložištima zabraniti ugalj, a vršiti kontinuirani monitoring nad industrijskim postrojenjima.
"Predstavnici bh. vlasti odugovlače i ne pripremaju se za implementaciju NERPa (Nacionalnog plana za smanjenje emisija) i usklađivanje sa direktivama EU, koje treba da doprinesu smanjenju emisija tri glavna zagađivača sumpordioksida, azotnih oksida i čvrstih čestica (prašine), koje imaju ogroman uticaj na zdravlje i okoliš, a svi znamo da razna mjerenja i monitorinzi vazduha pokazuju da se u Tuzli, Lukavac, Zenici i Sarajevu ne može živjeti", navodi Agićeva.
Prema izvještaju SZO, u Tuzli dnevni prosjeci nivoa zagađenja pokazuju kako je zakonski rok za štetne čestice PM 10 u BiH premašen 25 dana od 41 dana mjerenja (ili 61 odsto).
Iva Miljević iz Centra za životnu sredinu Banjaluka kače da i pojedinci moraju učiniti što više mogu da svoju bližu životnu sredinu što manje zagađuju.
"Centar se u zadnje vrijeme bori protiv zagađenja vazduha od strane termoelektrana, koje su jedan od najvećih uzročnika raka i raznih oboljenja na širem području BiH. Lokalne zajednice i razni nivoi vlasti moraju shvatiti da prirodu ne treba da uzimaju zdravo za gotovo, već da treba raditi na njenom očuvanju", smatra Miljevićeva.
Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS nisu željeli komentarisati podatke SZO, navodeći ne znaju koje su štetne čestice oni analizirali, s obzirom na to da prema redovnim mjerenjima Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS, nema drastičnih prekoračenja tolerantnih vrijednosti pojedinih zagađujućih materija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.