BANJALUKA - Uredbom o prioritetnoj pomoći za sanaciju štete nastale na stambenim objektima tokom elementarnih nepogoda u Republici Srpskoj propisano je da elektronske platne kartice važe do 1. jula i nakon toga se više ne mogu koristiti.
Prema podacima Vlade RS, zaključno sa 26. junom, podijeljene su ukupno 20.443 platne kartice Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske ukupne vrijednosti 87.043.560 KM.
"Kupovina platnim karticama Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske počela je 8. jula prošle godine. Na ovaj način je pomognuta i povećana ukupna potrošnja u Republici Srpskoj", podaci su Vlade RS.
U Ministarstvu finansija RS naveli su da je ukupan priliv na račune Fonda solidarnosti sa stanjem na dan 26. jun iznosio 127,8 miliona KM.
"Sredstva namijenjena za sanaciju poplavama ugroženih područja troše se u skladu s prioritetnim planom koji Fond solidarnosti preduzima u dogovoru i koordinaciji s međunarodnim donatorima predvođenim EU i Razvojnim programom UN-a", kažu u Ministarstvu finansija RS.
Građani su naznačene iznose kroz robu i usluge mogli potrošiti kod 145 privrednih subjekata koji su potpisali ugovor s Fondom solidarnosti RS.
Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, kaže za "Nezavisne" da tokom čitavog procesa saniranja štete nastale na stambenim objektima tokom elementarnih nepogoda u RS, na ovaj način, nisu imali nijednu primjedbu.
"Kao što su se svi, bez pogovora, solidarisali i izdvajali sredstva za one kojima je pomoć potrebna, tako su isto u samoj implementaciji odluke o platnim karticama jednako brzo reagovali i trgovci i korisnici kartica. Sve se odvijalo po automatizmu. Međutim, uvjeren sam da ima i onih koji nisu mogli iskoristiti kartice do danas, jer uslovi odmah nisu bili za sanaciju ili nije bilo namještaja. Ukoliko je tako, trebalo bi produžiti rok za još dva ili tri mjeseca, da im ne propadne mogućnost koju imaju, a realno je nisu mogli iskoristiti", napomenuo je Petrović.
U Privrednoj komori RS ranije su rekli kako je osnovni problem u početku procesa bio obezbjeđenje novca kojim bi se obnovile zalihe koje su nestajale usljed velike potražnje. To je posebno bilo vidljivo u opštinama gdje su bile jedna ili dvije radnje uključene u proces i gdje je roba nestajala za nekoliko dana, pa ljudi nisu imali da kupe novu robu.
"Insistirali smo kod komercijalnih banaka da se omogući otkup potraživanja, koji je zaživio, tako da nam se niko od privrednika u zadnje vrijeme nije žalio", kazao je Vladimir Blagojević, portparol ove komore.
Komora je insistirala da u ovaj posao uđu domaća preduzeća kako novac ne bi otišao u ruke nekog trećeg, te da su u procesu učestvovale i one firme koje su i same pretrpjele veliku materijalnu štetu, a koje su na ovaj način koliko-toliko smanjile svoje troškove na osnovu poplava.
Građani, od kojih mnogima iznos od 5.000 KM nije bio dovoljan za kompletnu sanaciju štete, trudili su se da karticu maksimalno iskoriste.
"Za obnovu kuće kupio sam materijala u vrijednosti od 4.000 KM, ali nisam imao gotovog novca da isplatim majstore. Kada su vidjeli u kakvoj sam situaciji prihvatili su da za 1.000 maraka, koliko mi je ostalo na kartici, odemo do jedne radnje gdje su sebi za taj iznos uzeli namještaj i potrepštine umjesto novca", ispričao je tako "Nezavisnim" jedan penzioner iz Trna, kod Laktaša, koji nije želio da mu navodimo ime.
Odluke Fonda
Upravni odbor Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske prošlog mjeseca je odlučio da za sanaciju posljedica poplava u poljoprivrednoj proizvodnji izdvoji 12 miliona KM.
Takođe, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o posebnom doprinosu za solidarnost definisano je da se do kraja godine plaća solidarni porez u iznosu od tri odsto, odnosno po 1,5 odsto za poslodavce i zaposlene, osim penzionera i zaposlenih na minimalcu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.