BANJALUKA - Bez obzira na sve razvijeniju računarsku tehnologiju i postojanje interneta preko 20 godina, više od trećine bh. stanovništva je kompjuterski nepismeno, pa stručnjaci savjetuju da bi institucije i ministarstva trebalo da pokrenu brojne akcije informatičkog opismenjavanja.
Prema podatku Agencije za statistiku BiH, 38,7 odsto bh. stanovništva je kompjuterski nepismeno, dok 23,9 odsto samo djelimično poznaje rad na računaru.
"Ono što možemo kolokvijalno nazvati kompjuterskom pismenošću jeste da osoba zna upravljati osnovnim računarskim alatima kao Microsoft Office ili neki drugi paket", rekao je Srđan Rajčević, direktor Agencije za informatičko društvo RS.
On je dodao da to podrazumijeva da osoba zna i obrađivati tekst, zna računati kalkulacije, rukovati operativnim sistemima. Rajčević preporučuje formalnu i neformalnu edukaciju kao oblik borbe protiv kompjuterske nepismenosti. Takvih projekata je ranijih godina bilo, ali ih je potrebno nastaviti.
Slobodan Dragičević, sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije u Privrednoj komori RS, pod kompjuterskom pismenošću podrazumijeva efikasno korištenje osnovnih računarskih aplikacija, plus dodatnih aplikacija koje su bitne za oblasti kojom se neka osoba bavi.
Prema riječima Enesa Osmančevića, profesora Filozofskog fakulteta u Tuzli, koji istražuje i virtuelne komunikacije, procenat kompjuterski nepismenih osoba u BiH je visok s obzirom na to da internet postoji više od dvije decenije.
"Vrijeme, koje možemo nazvati period inkubacije, bilo je sasvim dovoljno da se ta informatička pismenost raširi među stanovništvom. Zabrinjava što je veliki broj informatički nepismenih koji rade u javnim ustanovama, obrazovnim institucijama, a radi se uglavnom o ljudima srednje i starije životne dobi", rekao je Osmančević.
On smatra da mlađe generacije manje-više uspješno koriste računarsku tehnologiju, ali dodatni problem je što niko u državi ne vodi računa o potrebi informatičkog opismenjavanja stanovništva.
Prema njegovom mišljenju, ministarstva i obrazovne institucije treba da povedu akciju informatičkog opismenjavanja ljudi koji nisu imali informatiku u školama.
Mladen Mirosavljević, profesor na "Banjaluka Collegeu", kaže da je najviše onih koji poznaju elementarne radnje u nekim od "Microsoftovih" programa, najčešće Word, Excel i Power Point, tako da se u tom slučaju može govoriti o informatičkoj polupismenosti. On kaže da ipak danas ne postoji firma koja raspisuje konkurs za novozaposlene a da u njemu ne traži obavezno poznavanje kompletnog Microsoft Officea.
Kako kaže, i bez preciznih statističkih podataka sasvim je jasno da se Hrvatska nalazi još ispred Srbije kada je riječ o informatičkoj pismenosti i posvećenosti države podsticanju svega što je vezano za informatiku kao biznis, zatim je tu Srbija, pa tek onda BiH i Crna Gora.
"Država mora shvatiti značaj i mogućnosti koje se pružaju kada je riječ o svemu onome što je vezano i za informatičku pismenost i mogućnosti razvoja biznisa. U teoriji će vam izgledati da se u svemu tome daleko odmaklo, počev od zakonske regulative pa do agencija koje se time bave, ali u praksi stvari stoje sasvim drugačije", rekao je Mirosavljević.
On je istakao da u RS još nije profunkcionisao u praksi ni elektronski potpis, a kamoli šta drugo.
Ivan Šijaković, sociolog, kaže da su kompjuterski nepismene osobe vjerovatno stariji ljudi, nižeg obrazovanja i da uglavnom žive na selima.
"Ti ljudi biće u velikom problemu jer se sve prevodi na informatičku pismenost. Oni će uskoro morati da dobijaju penziju i plaćaju račune online putem", rekao je Šijaković, dodajući da država mora finansirati kurseve koji bi stariju populaciju doveli do nivoa elementarne kompjuterske pismenosti.
To što neko zna da koristi društvene mreže i lajkuje na Facebooku takođe ne znači da je potpuno kompjuterski pismen ako ne zna da koristi Microsoft ili druge pakete i s njima radi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.