BANJALUKA - Cjelokupno društveno nasljeđe jednog naroda, kao i njegovi naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja, te izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima, ono je što čini kulturu naroda. Bez ulaganja u istu narod nema budućnost.
Kakvi su kulturni potencijali Banjaluke, postoje li uopšte, s kojim se problemima suočavaju zaposleni u ovoj oblasti, pitanja su na koja su odgovarali glumci, kustosi, te zaposleni u Turističkoj organizaciji grada Banjaluka.
Goran Jokić, glumac Narodnog pozorišta RS u Banjaluci, kazao je da je grad na Vrbasu prije svega geografski na veoma nezgodnom položaju.
"Moramo sačuvati svoj identitet. Toliko je vrana i aždaja skočilo na nas ovo malo u Banjaluci, da nas još samo kultura može učvrstiti i sačuvati, jer su nam industrija i privreda uništene", rekao je Jokić.
Napomenuo je da su kulturne institucije koje je još ban Milosavljević izgradio ono što nama ostaje, s obzirom na to da je posljednjih 20, pa i 50 godina malo šta rađeno za kulturu.
"Problem s kojim se pozorišne institucije suočavaju jeste i posjeta, što je opet problem koji ima dublje korijene, u školstvu. Pod pritiskom modernizacije i kod nas je ukinuta obaveza da srednjoškolci idu u pozorište, što automatski smanjuje broj izgrađene pozorišne publike. Takođe, finansiranje je postavljeno naopako, jer nacionalne institucije ne smiju biti dovedene u situaciju da nemaju za osnovne potrepštine. A, mi se samo smanjujemo, smanjujemo i došli smo do toga da imamo najmanji budžet za kulturu u Evropi", istakao je Jokić.
Dodao je da, iako kultura kod nas opstaje iz čistog entuzijazma, na gole mišiće "ludaka" koji rade u institucijama kulture, potencijala i talenata imamo. Jokić je napomenuo da su predan rad i veća podrška države stavke koje bi kulturu mogle podići na nivo koji joj pripada.
Muzejske institucije od republičkog značaja s adresom u Banjaluci posljednjih godina mnogo rade na promociji svojih sadržaja, ali i ovdašnjih umjetnika. Nataša Nogo, muzejski pedagog u Muzeju RS, istakla je da su oni ponosni na rekordnu posjetu ostvarenu prošlog mjeseca, kada je ovu instituciju posjetilo preko 2.000 učenika.
"Ono na šta smo mi ponosni, svakako je uspostavljanje čvrste saradnje i uključivanje osoba s invaliditetom u naše programe, kao i činjenica da je na našu inicijativu zmijanjski vez uvršten na listu nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a", rekla je Nogo. Ipak, mnogo je toga što bi još trebalo uraditi po pitanju muzeja, s obzirom na to da, kako je rekla Nogo, još ima ljudi, pa čak i zaposlenih u obrazovnom sistemu koji ih pitaju gdje je muzej.
Na turistički aspekt kulture podsjetio je Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji grada Banjaluka, koji je naveo da, iako ovaj grad ima bogatu istoriju i kulturno nasljeđe, uvijek postoje veći centri koji nude više i iz tog su razloga privlačniji turistima.
"Ono što je kod nas jedinstveno, jesu naša sela. Jer tu autentičnost života, običaja, igre i pjesme nećete naći više nigdje u svijetu. I upravo na njihovoj promociji neumorno radimo", rekao je Šukalo.
Marija Đurica, iz Odjeljenja za društvene djelatnosti grada Banjaluka, napomenula je da su svjesni da je budžet za kulturna dešavanja izuzetno mali, te da se nažalost sa smanjenjem budžeta ovom sektoru iznos najviše i smanjuje. Podsjećajući koliki značaj i doprinos cjelokupnoj kulturi ima i amaterizam, kazala je da budućnost može biti svijetla ukoliko razvijemo nacionalnu osviještenost kod djece.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.