DOBOJ - Poplave u Republici Srpskoj nisu mogle biti spriječene, ali se moglo više reagovati na lokalnom nivou, jer je 90 odsto nadležnosti na lokalnim zajednicama, rekla je predsjednik Anketnog odbora Narodne skupštine Srpske za utvrđivanje činjenica o djelovanju nadležnih organa u vezi sa prošlogodišnjim poplavama Jasna Lukić.
Lukićeva je istakla da Republika Srpska ima jasno uređenu zakonsku legislativu o postupanju u situacijama elementarnih nepogoda, ali da ona u većini slučajeva nije striktno primjenjivana.
"Većina lokalnih zajednica nije primjenjivala član 153 Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama koji jasno definiše ulogu opštinske civilne zaštite, te da od ukupno izdvojenih budžetskih sredstava za lokalne zajednice dva odsto mora da se obezbijedi za funkcionisanje civilne zaštite, a polovina od toga za njeno osposobljavanje i dalji rad", rekla je Srni Lukićeva koja je danas u Doboju prisustvovala naučnoj konferenciji "Živjeti sa poplavama".
Ona je istakla da je, ipak, mnogo toga urađeno bez obzira na to šta ko misli.
Lukićeva je navela da je u toku formiranje preliminarnog izvještaja o postupanju tokom prošlogodišnjih poplava koji će biti razmatran na drugom sastanku Anketnog odbora početkom jula.
Ona očekuje da će preporuke sa današnje konferencije, Anketnog odbora i konferencije koja je održana u Narodnoj skupštini o zakonu o spašavanju u vanrednim situacijama, doprinijeti poboljšanju mjera koje će se primjenjivati na nivou Republike Srpske i BiH.
Lukićeva je ukazala i na potrebu regionalnog uvezivanja kada je riječ o postupanju prilikom elementarnih nepogoda.
Član Anketnog odbora Zdravko Krsmanović rekao je novinarima da su se godinu dana nakon poplava stekli uslovi da se razgovara o propustima i pokrene odgovornost vezano za žrtve.
On je naveo da ni godinu dana nakon poplava Anketni odbor nije dobio izvještaj o utrošku 114.000.000 KM iz Fonda solidarnosti Srpske.
Direktor Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu Tarik Kupusović naveo je da se, na inicijativu UNDP-a, radi na izradi kombinovane karte rizika od poplava i klizišta u BiH kako bi se adekvatno vodilo računa o naseljavanju tih područja ili preduzimanju preventivnih mjera.
On je izrazio nezadovoljstvo ostvarenom saradnjom nadležnih institucija u BiH i godinu dana poslije poplava.
Projektant Zavoda za vodoprivredu Bijeljina Vujadin Blagojević rekao je da će na današnjem sastanku, osim mjera izgradnje zaštitih objekata, biti razmatrane i mjere koje podrazumijevaju upoznavanje lokalne zajednice i pojedinca o njihovim obavezama, te mapiranje poplavnog rizika.
Zamjenik gradonačelnika Doboja Dragan Vasilić rekao je da je u toku revizija 25.000.000 KM vrijednog Projekta uređenja osnovnog korita rijeke Bosne u dužini od pet kilometara, radi zaštite grada Doboja i naselja sa obje strane obale od poplava.
On je ukazao da gradska uprava svakodnevno preduzima aktivnosti kako bi se kod subjekata stvorila obaveza da djeluju u skladu sa zakonskim odredbama, kod građana razvila svijest o samozaštiti, te kako bi se spremno odgovorilo na eventualne posljedice klimatskih promjena.
Vasilić je istakao da je tokom prošlogodišnjih poplava lokalna zajednica uradila sve što je mogla u toj situaciji u skladu sa zakonom i mogućnostima.
Organizator današnje naučne konferencije Snežana Šešlija iz udruženja "Topeer" očekuje od učesnika skupa da daju odgovore o dugoročnim planovima kada je riječ o uređenju korita rijeka, te da se popokrene odgovornost u vezi sa dešavanjima tokom majskih i avgustovskih poplava.
"Cilj nam je da se na dnevni red parlamenata Republike Srpske i FBiH stave pitanja u vezi sa poplavama i da se dođe do krajnjeg odgovora da u narednom periodu više ne bude propusta, neorganizovanosti i neznanja", navela je Šešlija.
Naučna konferencija "Živjeti sa poplavama" fokusira se na prijedlog mjera za sprečavanje posljedica elementarnih nepogoda i provođenje zakona iz ove oblasti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.