Litografija slavnog španskog slikara Pabla Pikasa "Glava muškarca" apsolutno je neadekvatno izložena, zajednički je stav muzejskih i galerijskih stručnjaka iz BiH, a povodom prvog javnog predstavljanja ovog djela u Narodnoj biblioteci u Kozarskoj Dubici.
Naime, na izložbi knjiga, časopisa, umjetničkih slika i grafika iz zavičajne zbirke i legata narodnog heroja Boška Šiljegovića, koja je otvorena preksinoć povodom obilježavanja 50 godina biblioteke, izložen je i Pikasov rad, ali izložen potpuno neprimjereno s estetskog stanovišta te je prosto okačen iznad televizora. Još manje se razmišljalo o preventivnoj zaštiti te tako tik pored "Glave muškarca" prolaze električne instalacije, što je za nevjericu, posebno ako se uzmu u obzir ranije tvrdnje o neprocjenjivoj vrijednosti litografije.
"Djelo se nalazi postavljeno u kancelariji, iznad televizora, i naravno da je neadekvatno postavljeno. Nije mi jasno šta televizor radi ispod rada, prvo smo pomislili da se možda na njemu prikazuju filmovi o Pikasu ili slično. Ako to nije slučaj, ovo podsjeća na kućnu atmosferu držanja radova na zidu", smatra Branka Vujanović, kustos sarajevske galerije "Collegium Artisticum".
Ističe da za izlaganje treba da postoje posebni galerijski uslovi, što je najvažnije za radove.
"I vlaga i temperatura, bila previsoka ili preniska, značajno utiču na radove, zato galerije i imaju posebne depoe, koji ispunjavaju određene uslove za čuvanje. Radovi na papiru, kao što je litografija su posebno podložni uticaju vlage. U svakom slučaju, ne bi trebalo da se nalaze u kancelariji, to je sasvim sigurno", naglašava ona.
Takođe je oprezna kada se govori o autentičnosti litografije, ali i ocjene njene vrijednosti.
"Uz dužno poštovanje prema koleginici, nije dovoljno da jedan istoričar umjetnosti ili kustos kaže: 'Da, to je Pikaso', te da se odmah proglasi za original i da je od neprocjenjive vrijednosti. Mislim da to treba ekspertizom utvrditi specijalista za Pikasove radove. Najvjerovatnije je da bi to trebalo da bude napravljeno u Parizu, ali bi, u svakom slučaju, prvo trebalo njih obavijestiti, da im se pošalje pravi foto-materijal, da bi uopšte uzeli u obzir da li je, prvenstveno, Pikaso, pa onda i da li je od neprocjenjive vrijednosti", kaže Vujanovićeva i dodaje da se litografija može napraviti u brojnim primjercima.
"Zbog toga treba vidjeti i koliko je otprintano primjeraka, jer njihov broj radu određuje vrijednost", naglašava ona.
I Žana Vukičević, kustos Muzeja savremene umjetnosti RS, ističe da svi muzejski predmeti moraju biti izloženi u prostorima koji zadovoljavaju muzeološke standarde čuvanja i izlaganja.
"Standardi se odnose i na obezbjeđenje prostora od krađe, zaštitu od požara i poplava, koji zadovoljavaju mikroklimatske parametre, u ovom slučaju za papir od 18 do 22 stepena i vlažnost vazduha od 45 do 55 procenata. U takvim prostorima ne smije doći do naglih promjena temperature i vlažnosti vazduha, već ovi parametri moraju biti konstantni", pojašnjava Vukičevićeva.
Dodaje da djela na papiru ne smiju biti izložena direktnoj sunčevoj svjetlosti te moraju biti adekvatno opremljena.
"Kada su u pitanju djela od izuzetne vrijednosti, pored osnovnog rama potrebno ih je zaštiti i izolovati dodatnim zaštitnim okvirom", zaključuje ona.
Otvaranju izložbe prisustvovali su Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza RS, i Darko Banjac, poslanik u Narodnoj skupštini RS, koji su biblioteci čestitali jubilej i ukazali na značaj posjedovanja ovakvog djela i za opštinu i ustanovu.
Nije jedino, ali je neprocjenjivo?
Ekspertiza istoričarke umjetnosti Danke Damjanović, koju je Narodna biblioteka angažovala kao sudskog vještaka za procjenu djela, još krajem januara pokazala je da je riječ o originalu, ali i o djelu neprocjenjive vrijednosti.
"Radi se o djelu koje spada u 'nultu' kategoriju, za koju se ne može uraditi procjena u novcu. Međutim, nema sumnje da je riječ o originalu, s obzirom na to da mi je kroz ruke prošlo mnogo Pikasovih djela", ranije je navela ona.
Direktor Narodne biblioteke u Kozarskoj Dubici Danijela Balaban istakla je da grafika Pabla Pikasa ostaje kao stalna postavka.
"Rađeni su grafički listovi. Imamo informaciju da je urađeno 1.000 primjeraka, a ovaj primjerak koji mi imamo je 270. Bez obzira koliki je taj izraz vrijednosti u novcu, litografija ostaje u biblioteci i nikada se neće naći na tržištu, bar što se nas tiče", izjavila je Balabanova i dodala da je djelo bezbjedno i osigurano na adekvatan način.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
