BANJALUKA, SARAJEVO - Virtuelna mržnja i uvredljivi komentari su posljednji mjesec doživjeli pravu erupciju, pa se korisnici na nacionalnoj osnovi počinju vrijeđati i ispod tema o vremenu i bilju, te stručnjaci upozoravaju da takve reakcije ne treba zanemarivati, ali i da se treba liječiti od patologije javne komunikacije.
Prizivaju se i duhovi prošlosti, mada ima i onih korisnika koji pokušavaju smiriti tenzije i kažu da treba znak "stop" za komentare tastatura- ratnika i onih koji se kriju u virtuelnim "rovovima", a potpiruju mržnju.
Enes Osmančević, politički analitičar i profesor Filozofskog fakulteta u Tuzli, kaže da komunikacija koja se odvija putem društvenih mreža uvijek zavisi od konteksta u kojem se odvija.
"Taj kontekst je zatrovan višedecenijskom mržnjom, predrasudama, stereotipima i isključivošću i naša ukupna komunikacija se zasniva na isključivanju drugog i drugačijeg, što je svojevrsna patologija javne komunikacije", ističe Osmančević.
Zbog toga su neki portali, kako navodi, zatvorili mogućnost komentarisanja članaka.
"Ako ste imali članke o hortikulturi, odmah nakon toga počinjali su nacionalistički komentari, što govori o dubokoj i teškoj patologiji u kojoj se nalazi bh. društvo", rekao je Osmančević.
On smatra da tu patologiju podstiču kako političari, tako i neki predstavnici vjerskih zajednica.
Osmančević ističe da je govor mržnje prema pozitivnim zakonima u BiH krivično djelo, za koje je propisana kazna od jedne do pet godina zatvora.
"Odgovornost je takođe na obrazovnom sistemu, gdje se treba raditi više na promicanju različitosti, ali treba obratiti i pažnju na kućne narative koji šire predrasude i mržnju epskih razmjera", rekao je Osmančević.
Drago Vuković, profesor sociologije na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da ljudi generalno potcjenjuju društvene mreže, a radi se trenutno o najvećem sredstvu za manipulaciju građanima.
"Sva ova mržnja može da bude indikator konflikata koji se mogu desiti u BiH. Generalno, jedini način da ova država opstane je da Bakir Izetbegović ode u RS na slavu, a na drugoj strani da isto tako učini Milorad Dodik kada se u Federaciji BiH bude slavio neki važan praznik", kazao je Vuković i čitavu situaciju u vezi s referendumom je nazvao indikatorom stanja u bh. društvu te opisao kao niz loših poteza, loših odgovora i reagovanja.
Ivica Ćavar, analitičar u Centru civilnih inicijativa, istakao je da ovakvo stanje dizanja tenzija i u komentarima isključivo odgovara političarima i nikom više.
"Ovo što se događa u posljednje vrijeme odgovara samo političarima, a suštinski problemi - siromaštvo, nezaposlenost, plate i penzije, se zanemaruju", kaže Ćavar.
Prema njegovim riječima, skretanje naroda u takvo stanje se u prošlosti pokazalo profitabilnim i na tom principu mnogi grade svoje političke karijere.
"Mi imamo svake dvije godine izbore i većina njih na tom principu gradi svoje politike. Ipak, moramo imati optimizam da će ljudima to sve dosaditi i da će konačno shvatiti da su oni poslodavac političarima, jer ih mi plaćamo. Oni su tu da rade za naše interese, a ne mi za njihove", naglasio je Ćavar.
Profesionalni standardi na prvom mjestu
Žalbena komisija Vijeća za štampu u BiH je apelovala na sve da ne dozvole da budu uvučeni u političke igre i sluge političkih i ratnohuškačkih igara, ponavljajući greške iz devedesetih.
"Zapaljiva retorika, govor mržnje i ratnohuškački poklici, prijetnje i uvrede na nacionalnoj osnovi preplavili su naslovnice pojedinih medija u BiH i u susjednim zemljama, stvarajući paniku i veliku uznemirenost kod građana BiH. Upućujemo apel i upozorenje urednicima i novinarima da se pridržavaju profesionalnih standarda izvještavanja", kazali su iz Komisije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.