BANJALUKA - Najnoviji inovativni lijekovi koji su prvenstveno namijenjeni za liječenje i umanjenje simptoma bolesti za koje u ovom trenutku nema odgovarajuće terapije, u najvećem broju slučajeva dostupni su i građanima BiH, uprkos teškoj finansijskoj situaciji u društvu, kažu nadležni.
Ipak, pacijenti su često nepovjerljivi prema nečemu novom, ali kad je ozbiljna boljka u pitanju, u njima traže spas, a sa druge strane, naši ljekari smatraju da nisu dovoljno edukovati o novim farmaceutskim dostignućima.
Problem je i što se na globalnom nivou veoma rijetko pojavljuju novi lijekovi, a razlog za tako nešto je, kako kažu upućeni, enormno visoka cijena istraživanja. Zbog visoke cijene konačnog proizvoda, kada se nešto i napravi, on je preskup za građane, zbog čega ih je većina dostupna preko fondova zdravstvenog osiguranja.
"HIV je jedna od dvije bolesti zbog kojih se najviše istražuje u svijetu, drugi su lijekovi koji se koriste kod karcinoma, kao što je bevacizumab. Takođe, veliki pomak napravljen je i u liječenju leukemije - lijek imatinib, kao i kod šećerne bolesti. Ono što je važno je to da su svi ti lijekovi dostupni kod nas kada i u ostatku svijeta", tvrdi Biljana Tubić, pomoćnik direktora za sektor za lijekove u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Ova agencija je, inače, zadužena za puštanje svih lijekova na tržište.
Procedura koju je potrebno proći da bi se neki lijek bar jedno vrijeme našao na tržištu je veoma složena. Najprije se podnosi zahtjev s adekvatnom dokumentacijom, koja se procjenjuje, nakon čega supstanca ide u laboratoriju na testiranje, da bi na kraju komisija za lijekove ocijenila efikasnost i bjezbjednost lijeka.
"Po okončanju svih postupaka dajemo zbirnu ocjenu, to jest procjenu odnosa rizik - korist. U 90 i više odsto slučajeva inovativni lijekovi pokažu svoju efikasnost i ostanu na tržištu, mali broj njih, nekih 10 odsto, nakon izlazaganja široj populaciji pokaže da je rizik veći od koristi", objašnjava Tubićeva.
Jedan od takvih je bio i vijaks, koji je 2005. godine povučen iz razloga što se pokazalo da uveliko povećava rizik od kardiovaskularnih problema i bolesti, a prouzrokovao je čak i neke smrtne ishode.
Iako su inovativni lijekovi u trenutku kada budu pušteni na tržište skoro nepoznanica jer do tada nisu bili dostupni široj javnosti, a samim tim ni njihove kontradikcije, farmaceuti kažu da se dobro prodaju, jer se obično radi o teškim i smrtonosnim bolestima protiv kojih su namijenjeni.
"Naš narod je generalno nepovjerljiv i skeptičan kada je nešto novo u pitanju, a pogotovo lijek. Nekada neće da uzmu isti lijek koji samo pravi drugi proizvođač. Opet, kada dođu teški trenuci, pa se susretnu sa opasnim i smrtonosnim bolestima, predostrožnost i nepovjerenje nestaju", kaže Mirjana Lovrić, farmaceut.
Doktori ističu nezadovoljstvo saradnjom sa nadležnim institucijama i farmaceutima kada su lijekovi u pitanju.
Rade Dujaković, porodični doktor Doma zdravlja Banjaluka, smatra da se niko od nadležnih doktora opšte prakse ne upoznaje sa novim lijekovima.
"Mi smo vrlo malo upućeni u to, neko bi morao da nas edukuje. Nadležni organizuju neke edukacije o temama koje svaki ljekar već zna, a o važnim stvarima slabo se govori", kaže Dujaković.
On dodaje da od 2013. godine farmaceutske kuće smanjuju na minimum komunikaciju sa ljekarima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.