BANJALUKA - Izdvajanja za zdravstvo u Republici Srpskoj po glavi stanovnika su najmanja u regionu, a u odnosu na Sloveniju manja su za čak devet puta, potvrdili su u Fondu zdravstvenog osiguranja RS.
Ovome u prilog govori i podatak da je prihod FZO RS po jednom osiguraniku oko 66 KM, dok je trošak po osiguraniku za zdravstvenu zaštitu veći i iznosi 76 KM.
Jednostavnije rečeno, ovo znači da jedan osiguranik zdravstveni sistem RS "košta" 10 KM više nego što se ostvari prihod po osiguraniku.
"Osim toga, Fond se suočava i sa nepovoljnom strukturom osiguranika. Zaposleni, koji najviše izdvajaju za zdravstvenu zaštitu, u ukupnom broju osiguranika učestvuju sa samo 39 odsto, dok penzioneri i nezaposleni čine 59 odsto od ukupnog broja osiguranika. Dakle, penzioneri i nezaposleni, koji su najbrojniji, u ukupnim prihodima učestvuju tek sa 11 odsto", pojašnjavaju u Fondu.
Kao primjer oni navode podatak da najveće odstupanje troškova u odnosu na prihode je na kategoriji penzionera, koji su najčešći korisnici zdravstvene zaštite, čiji prosječni mjesečni prihod iznosi svega 1,16 KM i pokriva svega 1,6 odsto prosječnog mjesečnog troška po osiguraniku.
"Iz godine u godinu smo suočeni sa povećanjem troškova za zdravstvenu zaštitu koji nisu praćeni adekvatnim punjenjem budžeta, jer trenutno cijeli sistem zavisi od redovne uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje", istakli su u FZO RS.
I ostale zemlje u regionu imaju iste probleme u finansiranju zdravstvenog sistema, iako izdvajaju mnogo više.
Iz ove institucije upozoravaju da je veoma bitno da na nivou BiH bude usvojena inicijativa RS da se uvedu dodatni izvori finansiranja za zdravstvo od akciza na duvan, po ugledu na Hrvatsku i Sloveniju.
"Prema našim procjenama, od dodatnih akciza na duvan zdravstveni sistem BiH bi mogao da dobije oko 200 miliona KM, a RS oko 70 miliona. Tim sredstvima bismo, recimo, mogli da finansiramo godišnju nabavku citostatika, ortopedskih pomagala i liječenje izvan RS", kažu u FZO RS.
Mirko Stanetić, direktor Univerzitetske bolnice Klinički centar Banjaluka, kazao je da su zdravstvenom sistemu RS potrebni dodatni izvori finansiranja, ali da to nije dovoljno ukoliko se sve zdravstvene ustanove ne okrenu boljoj i racionalnijoj organizacija rada.
"Akcize na duvan bi svakako značajno povećale prihode u zdravstveni sistem jer su izdvajanja po glavi stanovnika u RS na začelju u odnosu na region. Međutim, pored toga svaki direktor zdravstvenih ustanova mora da radi na racionalizaciji i uštedama", istakao je Stanetić.
Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS, kazao je da bi se sredstvima od dodatnih akciza na duvan zdravstveni sistem RS mogao normalno finansirati.
"Mislim da nije toliko problem u nedostatku novca, koliko u lošoj organizaciji rada. Postoje zemlje koje sa manjim izdvajanjima imaju savršen zdravstveni sistem, koji besprijekorno funkcioniše, kao što je bilo, na primjer, u bivšoj Jugoslaviji", istakao je Femić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.