Društvo

U dvanaestoj godini već 120 kilograma

U dvanaestoj godini već 120 kilograma
U dvanaestoj godini već 120 kilograma

SARAJEVO - Trogodišnji projekat prevencije gojaznosti školske djece i adolescenata u Kantonu Sarajevo, koji je obuhvatio 3.608 učenika, pokazao je da je 20 posto njih gojazno.

"Ako ovome dodamo i 17 posto gojazne djece starosti do pet godina, prema izvještaju Zavoda za javno zdravstvo FBiH iz septembra 2010. godine, onda su rezultati katastrofalni. Sve je više i djece sa ekstremnom gojaznošću. Za primjer ću navesti jednog 'velikog' dječaka koji ima samo 12 godina i 120 kilograma", kazala je doktor Sabina Serdarević, nutricionista Savjetovališta za ishranu i poremećaje u ishrani u KS.

Ističe da je pretilost u dječjoj i adolescentnoj dobi bolest sama po sebi, ali i uzrok razvoja brojnih zdravstvenih i psiholoških problema.

"Sve više je djece koja zbog gojaznosti imaju povišene vrijednosti masnoća u krvi, povišen krvni pritisak, oboljenja srca, dijabetes, probleme sa kičmom, hormonalne poremećaje, sindrom policističnih jajnika, ali i niz psihosocijalnih problema i gubitak samopouzdanja", upozorava Serdarevićeva.

U projekat prevencije gojaznosti uključena su resorna kantonalna ministarstva, Pedijatrijska klinika Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i JU Dom zdravlja KS, a kao uzrok gojaznosti adoloscenata i djece u školskoj dobi naveli su konzumiranje nekvalitetne hrane i premalo fizičke aktivnosti.

Kod male djece provodi se program unapređenja dojenja preko porodilišta, pedijatrijskih i patronažnih službi, a kad su u pitanju školska djeca Zavod za javno zdravstvo i Gradska uprava Sarajeva inicirali su pripremu priručnika o zdravoj ishrani školske djece, i to za djecu, roditelje i nastavnike.

Serdarevićeva kaže da se u okviru Javne ustanove Dom zdravlja KS nastoji na adekvatan način odgovoriti rastućem problemu gojaznosti. Zato je i formirano Savjetovalište za ishranu i poremećaje ishrane.

"Jako je važno provoditi individualno savjetovanje o pravilnoj ishrani. Kada su u pitanju djeca neophodno je educirati i roditelje, posebno majke, jer je često uzrok gojaznosti djece u samoj porodici, odnosno u pogrešnim prehrambenim navikama porodice", rekla je Serdarevićeva dodavši da djeca vrlo često nemaju redovne obroke.

"Ni kvalitet ishrane nije zadovoljavajući. Djeca nedovoljno jedu svježe voće, povrće, proizvode od integralnih žitarica, mlijeko i mliječne proizvode. Prema istraživanjima samo oko polovine djece svakodnevno jede voće, povrće i mlijeko", dodala je Serdarevićeva.

Većina pedagoga-psihologa u osnovnim školama u KS koje smo kontaktirali ističu da gojazna djeca najčešće imaju nedostatak samopouzdanja, da su uglavnom tiha, te da zaziru od druge djece.

"Pokušavala sam na razne načine pomoći mojoj djevojčici. Ima problema još od prvog razreda osnovne škole. Gojazna je i to joj predstavlja, ne samo teškoću u komunikaciji s drugom djecom, nego ima i srčanih problema zbog toga. Nadam se kako ću adekvatnu pomoć dobiti u Savjetovalištu za ishrani pri Domu zdravlja", rekla je Sarajka Samra Handžić.

Da po problemu gojaznosti pratimo evropski trend pokazuje studija "Gojaznost djece i omladine - problem savremenog doba" koju su objavile profesor Senka Mesihović-Dinarević, šefica Pedijatrijske klinike u Sarajevu, i doktor Snježana Hasanbegović. Prema ovoj studiji u protekle dvije decenije u Evropi je zabilježen rast broja gojazne djece za čak 60 posto.

Preporuke

Nutricionisti preporučuju da se protiv gojaznosti treba boriti redovnim obrocima i to tri glavna obroka i dvije lagane užine, te da doručak ne treba preskakati, a večeru ne treba uzimati prekasno.

"Potrebno je birati raznovrsne namirnice, i to iz svih grupa: žitarice i proizvodi od žitarica, sezonsko voće i povrće, mlijeko i proizvodi od mlijeka, jaja, riba, meso, biljne masnoće, te malo životinjskih masnoća i slatkiša. Unositi dovoljno tečnosti, a najviše vode. Izbjegavati pohovanu i masnu hranu, gazirana pića, grickalice. Ne sprovoditi nikakve rigorozne i čudotvorne dijete jer tako možemo narušiti zdravlje", rekla je nutricionista Sabina Serdarević, te podsjetila na važnost svakodnevne fizičke aktivnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije