BANJALUKA - Bude li usvojen novi zakon o javnom redu i miru, koji je predložila Vlada RS, definicija pojma javno mjesto biće proširena i na društvene mreže i onima koji se na njima "ogriješite" o zakon, prijete kazne do 1.700 maraka, pa čak i zatvorska.
Taj prijedlog, kojim je za prekršaj javnog reda i mira povećan raspon novčane kazne sa 500 KM na 700, odnosno sa 1.500 KM na 1.700 KM, Narodna skupština RS trebalo bi da razmatra na sjednici 3. februara.
"U predloženom tekstu nacrta zakona sadržane su osnovne odredbe kojima se, pored predmeta zakona i prekršajnih sankcija, u odnosu na važeći zakon o javnom redu i miru, proširuje definicija pojma javno mjesto, imajući u vidu prvenstveno društvene mreže preko kojih se vrše organizovanja određenih prekršaja javnog reda i mira, a veza se nalazi u mjestu na kojem je nastupila posljedica", stoji u tom dokumentu.
Zakon je upućen u proceduru iako je vidljivo da nije u skladu sa evropskim propisima.
"Prema mišljenju Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, a nakon uvida u propise EU i analize odredaba Prijedloga zakona o javnom redu i miru, nije ustanovljeno da postoje izvori prava EU relevantni za predmet uređivanja dostavljenog prijedloga, zbog čega u Izjavi o usklađenosti stoji oznaka 'neprimjenjivo'", navedeno je u ovom dokumentu.
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka i urednik portala Capital.ba, koji je prvi objavio ovu informaciju, smatra da sama za sebe dovoljno govori činjenica da Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS nije dalo saglasnost za ovakvo zakonsko rješenje.
"Činjenica je da je ovdje predlagač našao konekciju koju obrazlaže time da se ne veže krivično mjesto za mjesto podstrekavanja, već za mjesto gdje se prouzrokuju posljedice. Onda možete da navedete i da je na slavama ili rođendanima zabranjeno pričati o bilo čemu, jer to može da izazove posljedice", rekao je Vukelić.
Ova informacija izazvala je veliku buru i osudu na društvenim mrežama, jer se brojni korisnici Twittera i Facebooka pitaju kako će se sprovoditi kontrola napisanog na ovim društvenim mrežama, šta je to što će se ocjenjivati spornim i kažnjivim, ko će to uopšte da radi i da li se time guši sloboda govora.
Ivan Šijaković, sociolog, navodi da u Evropi ovako nešto ne može da prođe, ali da smo mi mnogo slabije društvo, tako da nije čudno da se pojave zakoni sa ovakvim zabranama.
"Zasad u EU ne postoje takvi zakoni, ali se isprobavaju u malim, nerazvijenim, primitivnim zemljama, da bi potom počeli da se postepeno uvode i u razvijene zemlje. Kada govorimo o demokratiji, mislim da je veliki korak nazad bilo kakvo uspostavljanje zabrana", naglasio je Šijaković.
Aleksandar Milić, psiholog, navodi da, kako bi se ušlo u analize predloženog zakonskog rješenja, prvo treba vidjeti koji su motivi.
"Ako je tu u interesu da se uguši javna misao i riječ, onda je to naravno nedopustivo. Ali, ako je cilj uticaj na sadržaje koji su povredivi, sadrže rušilaštvo i slično, onda ima osnova da se skrene pažnja na to, jer je riječ o nekontrolisanom ponašanju", rekao je Milić
On je pojasnio da je neke stvari potrebno urediti te da na društvenim mrežama ima mnogo nekontrolisanih sadržaja, poput poziva na osvete i slično.
"Veoma je to teško staviti pod kontrolu. Ali nije to demokratija ako je anarhija", naglasio je Milić, dok iz Vlade RS na ovu temu nismo uspjeli dobiti komentar.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.