Društvo

Žrtve nasilja napunile sigurne kuće

Žrtve nasilja napunile sigurne kuće
Foto: Ilustracija | Žrtve nasilja napunile sigurne kuće

BANJALUKA, BIJELJINA, SARAJEVO - U zadnjih nekoliko mjeseci povećan je broj korisnica sigurnih kuća, navode iz više skloništa za zaštitu žena od nasilja širom BiH.

"Nedavni, sve češći zločini nad ženama u Srbiji ponukali su žene da zatraže spas. Napominjem, i kod nas se dešavaju slučajevi ubistava u porodici. Zato je neophodan oprezniji rad nadležnih i preciznija procjena rizika i ponavljanja nasilja", navodi kao jedan od razloga Radmila Žigić, direktor Fondacije "Lara" iz Bijeljine.

I u banjalučkoj sigurnoj kući od početka ove godine kapaciteti su puni.

"Imamo blagi porast broja žena i djece koji borave u kući. Žene su sve zabrinutije za svoju bezbjednost te se zato odlučuju da prijave nasilje u porodici. Nažalost, ne možemo govoriti da je zakon krenuo s primjenom, tj. da su počeli izricati zaštitne mjere. U Banjaluci zasad nema izreknutih kazni za počinioce nasilja u porodici u vidu udaljavanja iz stambenog prostora, nema ni obavezne mjere liječenja od bolesti alkoholizma i ovisnosti, kao ni zabrane približavanja žrtvi na određenu udaljenost", navodi Amela Bašić-Tomić, koordinator sigurne kuće u Banjaluci.

Ističe da se znatno promijenila svijest kada je u pitanju prijavljivanje nasilja u porodici, mada je i dalje upitna brojka neprijavljenih slučajeva nasilja upravo zbog neprimjenjivanja zakona i sankcionisanja zločinaca.

Koordinatori upozoravaju i na problem nedostatka ovih kuća.

"U RS imaju tri sigurne kuće koje nisu jednako dostupne svima. Trebinje, Foča, Istočno Sarajevo nemaju sigurne kuće, a tim ženama iz Hercegovine i istočnog dijela RS skloništa u Banjaluci, Modriči i Bijeljini su daleko", navodi Žigićeva, dodajući da je isti problem u FBiH koja broji šest ovakvih smještaja, te da u pojedinim kantonima nemaju gdje zbrinuti žrtve nasilja.

"Mi u Sarajevu smo dobijali pozive iz Goražda u kojem nema sigurna kuća. Mi smo ih mogli jedino uputiti na najbližeg SOS operatera, koji će ih uputiti dalje, tj. kome se mogu obratiti. Dešava se da žene iz manjih područja imaju problem da dođu do većih gradova gdje imaju sklonište. Zato nam je potrebna bolja organizacija", smatra Amra Muslić, koordinator sigurne kuće u Sarajevu.

Ono za šta se ova udruženja godinama zalažu je da svaki vid nasilja u porodici bude zakonom okarakterisan kao krivično djelo i da se kaznena politika poveća jer se prema sadašnjem zakonu najčešće sve svede na prekršaj dok ne dođe do kobnih situacija.

Žrtva nasilja u porodici se može obratiti za pomoć na SOS brojeve telefona 1264 za RS i 1265 za FBiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije