ZAGREB - Prvi put u istoriji Hrvatske parlamentarni izbori se održavaju na radni dan - danas. Takvu odluku donio je predsjednik Republike Zoran Milanović, zbog čega će dio građana imati slobodan radni dan ili će raditi skraćeno.
Glavni rivali na ovim izbori su Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Socijaldemokratska partija (SDP), a izborne progoze pokazuju da će ni jedna ni druga stranka neće osvojiti većinu za samostalno formiranje vlade.
Na izborima učestvuje više od 15 stranaka, ali su glavni rivali HDZ i SDP. Na čelu ovih stranaka su aktuelni premijer Andrej Plenković i Peđa Grbin. Klinč međutim nije na ovoj relaciji, već između Plenkivića i aktuelnog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića koji je do 2016. bio i predsjednik SDP-a.
On je na čelo države došao 2020. godine kada je u izbornoj trci pobijedio Kolindu Grabar Kitarević (HDZ).
Te godine na parlamentarnim izborima HDZ je od ukupno 151, osvojio 66 mandata. Restart koalicija u kojoj je najveća stranka bila SDP osvojila je 44 mandata. Vladu je formirao HDZ. Procene analitičara su da će borba ovoga puta biti daleko neizvesnija.
Iako Milanović nije lider SDP-a, ovaj izborni ciklus obilježio je sukob Plenkovića i Milanovića, prenosi Nova.
Plenković je najavio da će predvoditi listu HDZ i da je njegova stranka spremna za borbu.
Gotovo dan kasnije, Milanović je iznenada objavio da će predvoditi listu SDP-a na parlamentarnim izborima. Svoju odluku je objelodanio kada se na konferenciji za novinare pojavio sa liderom SDP-a Peđom Grbinom.
Milanović je kazao da neće podnijeti ostavku na svoju trenutnu funkciju, već da će to učiniti nakon pobjede SDP-a. Na njegovu odluku reagovao je i Ustavni sud, koji je zaključio da su te dvije funkcije nespojive.
Naime, njemu je saopšteno da mora da prestane sa učešćem u kampanji, ako ne želi da podnese ostavku na funkciju predsjednika. On, prema ocjeni Ustavnog suda, ne smije da bude kandidat za poslanika, ni za premijera, niti može da učestvuje u kampanji dok je predsjednik Republike.
Iako je Milanović tvrdio da nije odustao od ambicije i plana da bude premijer, nakon odluke Ustavnog suda SDP je prestao da pominje Milanovićevo ime tokom kampanje.
Predizborne ankete predviđaju da će HDZ biti relativni pobjednik predstojećih parlamentranih izboram, ali da nijedna stranka neće to moći da učini samostalno.
Predizborni HRejting po izbornim jedinicama pokazao je da bi HDZ u deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 poslanika mogao da dobije 60 mandata, a koalicija oko SDP 44.
SDP već tradicionalno nema listu za dijasporu, koja godinama važi za utvrđenje HDZ, posebno zbog velikog broja birača u susjednoj BiH.
Kako funkcionišu izbori u Hrvatskoj
Hrvatski parlament ili Sabor ima 151 mesto, pa je za većinu u Hrvatskom saboru potrebno prikupiti 76 mandata.
Pravo glasa na izborima ima ukupno 3.733.283 hrvatska državljanina, što je za 127.000 ili tri odsto manje nego na prethodnim parlamentarnim izborima 2020. godine. Oni su podijeljeni u ukupno 12 izbornih jedinica - 10 je raspoređeno na teritoriji svih županija u Hrvatskoj, u 11. glasa dijaspora, a 12. čine birači nacionalnih manjina.
U svakoj od prvih 10 izbornih jedinica bira se po 14 predstavnika u parlamentu, dok tri predstavnika bira dijaspora i Hrvati koji žive u Bosni i Hercegovini, a osam dolazi iz redova partija Srba i drugih manjina. Prijavljeno je ukupno 165 lista u 11 izbornih jedinica, uz još 17 kandidata manjinskih lista.
Izbori u Hrvatskoj važni su i za srpsku manjinsku zajednicu. Milorad Pupovac, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, donio je odluku da partija izađe samostalno na parlamentarne izbore u 12. izbornoj jedinici.
Ko sve učestvuje na izborima
Na izborima učestvuju lista Autohtona-Hrvatska stranka prava-Dražen Keleminec-HSP, Fokus Republika, Odlučnost i pravednost, Stranka Ivana Pernara, Domovinski pokret - Pravo i Pravda - Demokratski HSS - Zelena lista, Hrvatska demokratska zajednica, Socijalno liberalna stranka - Hrvatska demohrišćanska stranka - Hrvatska narodna stranka - Hrvatska stranka umirovljenika, Hrvatska stranka građanskog otpora, Hrvatska stranka prava - Hrvatsko bilo - Hrvatska seljačka stranka.
Takođe učestvuju i Međimurski demokratski savez, Most - Hrvatski suverenisti - Hrvatska konzervativna stranka - Nezavisna lista mladih, Možemo! - Hoćemo pravedno, Neovisna lista, Nezavisna platforma sjevera, Radnička fronta, Socijaldemokratska partija Hrvatske - Centar hrvatska seljačka stranka - Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom - Narodna stranka – Reformisti - Građansko liberalni savez, Umirovljenici zajedno - Stranka umirovljenika - Blok umirovljenici zajedno - Demokratska stranka umirovljenika.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.