HAG - Tužioci Haškog tribunala zatražili su danas, na suđenju Vojislavu Šešelju, da sudije izreknu kaznu Šešelju od 28 godina zatvora zbog zločina nad nesrbima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93. godine.
Na kraju završne riječi, tužilac Matijas Markušen je ponovio da je Šešeljeva krivica dokazana i zatražio od sudija da Šešelja proglase krivim po svih devet tačaka optužnice koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Markusen je precizirao da bi Šešelj kaznu zbog ratnih zločina trebalo da služi poslije kazni od ukupno 18 mjeseci zatvora koje mu je Tribunal do sada izrekao zbog nepoštovanja suda.
Lider Srpske radikalne stranke optužen je za zločine protiv čovječnosti - progon nesrba na politikoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju i prisilno premještanje, kao i za kršenje zakona i običaja ratovanja - ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine.
Tužilac Markusen je naglasio da je Šešelj "govorom i propagandom mržnje" počinio progon Hrvata iz Vukovara i vojvođanskog sela Hrtkovci.
Ostala zlodjela iz optužnice u Zvorniku, Vukovaru, Mostaru, Nevesinju i širem području Sarajeva, Šešelj je, prema riječima tužioca, "podstakao, pomogao i podržao", time što je fizičke počinioce dobrovoljce SRS regrutovao, indoktrinirao mržnjom prema nesrbima, organizovao i poslao na ratišta.
Tužilac Markusen je kazao da su zločini "šešeljevaca" nad Hrvatima i Muslimanima bili počinjeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo stvaranje jedinstvene srpske države na velikim dijelovima teritorija Hrvatske i BiH, a u kojem je Šešelj učestvovao sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i brojnim političkim, vojnim i policijskim zvaničnicima.
Zastupnik optužbe naznačio je da je "stvaranje Velike Srbije za optuženog razlog postojanja".
"Optuženi je tokom ovog procesa nastojao da sebe prikaže kao žrtvu široke zavjere zbog njegove ideologije Velike Srbije da bi prikrio svoju odgovornost za patnje hiljada prognanih, ubijenih, mučenih ljudi koje su prouzrokovane njegovim riječima i djelima", kazao je tužilac.
Markusen je naglasio da je Šešelj zloupotrijebio svoj politički položaj da propagira mržnju, prikazujući nesrbe kao "genocidne" i "neljude" koji zaslužuju da budu "protjerani svim mogućim sredstvima".
"Svojim riječima, optuženi je posijao sjeme etničke mržnje, a zatim je pomogao da se ono razvije u etničko nasilje", podvukao je zastupnik optužbe.
On je dodao da su "šešeljevci", koje je vođa radikala regrutovao i poslao na ratišta u Hrvatskoj i BiH, ubrzo postali zloglasni zbog zločina koje su počinili.
"Zločini optuženog su teški po obimu i gnusni po prirodi", kazao je tužilac, navodeći da su Šešeljeve riječi i djela podstakla ubistvo 905 osoba, a da je među žrtvama i jedno novorođenče.
Markusen je kazao i da za Šešelja nema olakšavajućih okolnosti zbog toga što je i dobrovoljna predaja Tribunalu bila njegova "pravna obaveza".
"Pored toga, Šešelj je suđenje koristio da širi svoju propagandu 'srpske etničke nadmoći', a svjedoke koji su mu nekada bili bliski je obeshrabrivao da se pojave pred sudom", rekao je on.
Ranije danas, tužiteljka Liza Birsej je tvrdila da je Šešelj "govorom mržnje" na mitingu u vojvođanskom selu Hrtkovci u maju 1995. direktno počinio progon tamošnjeg hrvatskog stanovništva.
Prema njenim riječima, tim govorom Šešelj je "rasplamsao plamen međunacionalne mržnje i zauvijek promijenio etničku kartu Hrtkovaca".
"Optuženi je postigao tačno ono što je rekao da će uraditi - protjerao je Hrvate iz Hrtkovaca i iz Srbije... Poslije njegovog govora, eskplodirale su međunacionalne napetosti... On je lično to izazvao, plašeći Hrvate i ohrabrujući srpske izbjeglice iz Hrvatske da učestvuju u kampanji progona", dodala je ona.
"Na mitingu je pročitan spisak uglednih Hrvata koji moraju napustiti selo, a Šešelj je rekao da nelojalnima i ustašama nema mjesta u Hrtkovcima", rekla je ona.
"Neka idu u svoju domovinu", citirala je Birsej riječi Šešelja.
Kako je rekla, lider radikala je hrtkovačkim Hrvatima dao ultimatum "da odu u Hrvatsku ili će autobusima biti prebačeni do granice".
"Poslije Šešeljevog govora, Hrvati u Hrtkovcima bili su podvrgnuti kampanji uznemiravanja i zastrašivanja, dobijali su prijetnje, a u njihova dvorišta su, u nekim slučajevima, bačene bombe. Znajući da Šešeljeve prijetnje nisu prazne, budući da su čuli za zločine 'šešeljevaca' u Hrvatskoj, hrvatski mještani odlučili su da nemaju izbora do da odu", kazala je tužiteljka Birsej.
Odbacujući Šešeljeve tvrdnje da je u Hrtkovcima održao politički, predizborni govor, zastupnica optužbe je naglasila da je on javnim zagovaranjem mržnje i nasilja izašao iz okvira slobode političkog izražavanja.
"Šešeljev govor je kriminalan zbog toga šta je on rekao, ko je on bio, i zbog ratnog konteksta u kojem je govor održan", rekla je ona.
Birsej je odbacila i Šešeljevu tvrdnju da je većina Hrvata otišla dobrovoljno, prethodno razmijenivši imovinu sa srpskim izbjeglicama iz Hrvatske.
"Hrvati koji su napustili Hrtkovce posvjedočili su da je odlazak bio direktna posljedica Šešeljevog govora", rekla je tužiteljka.
Šešelj, koji se brani sam, svoju završnu riječ izložiće iduće nedjelje, od 12. do 15. marta.
Suđenje Šešelju počelo je u novembru 2007, poslije jednog neuspješnog pokušaja i štrajka glađu optuženog. U sudskom pritvoru u Sheveningenu, Šešelj je od 24. februara 2003, kada se dobrovoljno predao odmah pošto je Tribunal objelodanio optužnicu protiv njega.
U međuvremenu, Tribunal je Šešelja dva puta osudio zbog nepoštovanja suda, odnosno objavljivanja identiteta zaštićenih svjedoka pravosnažno na 15 mjeseci zatvora, a nepravosnažno na zatvorsku kaznu od 18 mjeseci. Po presudi, te kazne su objedinjene.
Zbog toga što svoje knjige i druge dokumente koji sadrže podatke o identitetu zaštićenih svjedoka nije uklonio sa svoje internet stranice, Tribunal je Šešelja treći put optužio za nepoštovanje suda, a taj postupak je u toku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.