BEČ - Premijeri Srbije i Albanije Aleksandar Vučić i Edi Rama složili su se u TV emisiji "Okruženje" o mnogim pitanjima, prije svega onima koja se tiču budućnosti njihovih zemalja i boljeg života građana, a stavovi su im ostali potpuno udaljeni jedno kada je u pitanju Kosovo - mada su se i tu saglasili da o tome nikada neće isto misliti.
Gostovanje dva premijera u emisiji snimljenoj u Beču tokom Samita o zapadnom Balkanu, prošle sedmice, u produkciji Centra za demokratiju i pomirenje u Jugoistočnoj Evropi, upotpunio je i Goran Svilanović, kao generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju.
Vučić i Rama su poručili da neslaganje dvije zemlje po pitanju Kosova ne smije da onemogućava dijalog i saradnju, ocijenili da odnosi Srbije i Albanije nisu najveći problem Balkana, ali i istakli svoja neslaganja sa pojedinim potezima koje EU povlači u regionu.
Srbi i Albanci za Balkan kao Nijemci i Francuzi za Evropu
Upitani da li je kasno da se nadoknadi sve što je izgubljeno u posljednjih četvrt vijeka loših odnosa između Srbije i Albanije, Vučić je rekao da je možda kasno, ali da nema druge. Rama je poručio da Albanci i Srbi mogu da učine za Balkan isto što su Nijemci i Francuzi svojevremeno učinili za Evropu, a Svilanović je, uz opasku da jeste kasno, čestitao dvojici premijera što su dijalog započeli i redovno ga održavaju, nazvavši njihov prvi susret istorijskim.
Primjetivši da su "Albanci često imali rasistički stav prema Srbima" i obratno, Srbi prema Albancima, Vučić je istakao da se to u posljednjih nekoliko godina značajno mijenja, te da ta dva naroda kao najbrojnija na Balkanu treba da dogovore načine da sarađuju na dobrobit građana, što je Rama potvrdio rekavši da konkretno treba da se radi na zajedničkom tržištu, ali i da se bolje iskoriste prednosti koje pojedinačno imaju u energetskom sektoru.
Rama: EU odgovorna što narod na Kosovu jedini putuje s vizama
Upitani kako je uopšte moguće graditi dobre odnose kad i dalje postoji različito viđenje Kosova, srpski premijer je rekao da "mi razgovaramo s Prištinom, da oni to zovu dijalogom Kosova i Srbije, mi Beograda i Prištine, da smo potpisali važne sporazume, da zbog njih niko nema razloga za slavlje, ali ni za tugu, te da će takvih sporazuma još mnogo biti, jer ako to ne radimo šta nam drugo ostaje, da se poubijamo..."
"Dug je put, različito gledamo, ali ne vidim problem, čak sam uveren da Srbija i Albanija nisu najveći problem na Balkanu", ocijenio je Vučić.
"Jasno je da različito mislimo, ali nas taj jedan razlog ne sprečava da razgovaramo, zbog čega i činimo korake koji doprinose miru i saradnji u regionu", potvrdio je Rama.
"I nije Srbija odgovorna što je narod na Kosovu jedini koji u Evropu putuje s vizama. Za to je odgovorna EU", naveo je albanski premijer, čija je takva opaska shvaćena kao oštra kritika Unije, što on nije negirao.
Naprotiv, kako je rekao, često to čini, jer ima razloga, a uvijek ga u tim prilikama, primjetio je, podržava upravo Vučić.
Pomenuli su tim povodom kako su vrlo jedinstveno i sinhronizovano "navalili" na predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj prilikom Samita u Beču, zahtijevajući za svoje zemlje određene investicije.
Vučić: BiH najveći problem Balkana
Upitan koji je najveći problem Balkana, ako to nisu odnosi Srbije i Albanije, Vučić je rekao da najtežim balkanskim pitanjem smatra Bosnu i Hercegovinu.
"Mislim da će to biti najveći problem i tome se ne radujem. Mi imamo odlične odnose sa BiH, volimo Republiku Srpsku, plašim se, ali mislim da sam u pravu, da će to biti najveći problem", izjavio je Vučić.
Svilanović je to potvrdio, jer, kako kaže, smatra da je funkcionalnost BiH veliki problem.
"Kosovo ima bar okvir za rešavanje problema. To je briselski dijalog, a u slučaju BiH ni to ne postoji", ocijenio je Svilanović.
Evropski standard u regionu tek 2100.
Na temu koliko je i jednima i drugima daleko Evropska unija, Rama je rekao da je važno da sa EU već postoje zajednički projekti, da ovo jeste region s velikim problemima, ali da je isto tako region u koji se mnogo ulaže, dok je Vučić izjavio da će Srbija sve učiniti da sprovede reforme koje od nje traži EU, a "da je posle na njima da odluče hoće li nas u svom društvu ili neće".
Lično, dodao je, smatra da su Srbija i Crna Gora najbliže članstvu od svih u regionu.
"Mi imamo problem sa mentalitetom; svi bismo da nam država pomogne, a da se individualno ne angažujemo. To je nedostatak preduzetničkog duha, i on je prisutan na celom Balkanu", izjavio je Vučić i dodao da ćemo, kako stvari sada stoje, kao region, ovu godinu završiti bez ijedne države u recesiji.
Istina, dodao je on, procjene govore da bismo standard EU, kao region, mogli dostići 2100. godine.
Izvršna direktorka Centra za demokratiju i pomirenje u Jugoistočnoj Evropi, Zvezdana Kovač, koja je vodila razgovor, na to je prokomentarisala: "Malo nam je mnogo da čekamo", a Vučić uzvratio: "Ubrzaćemo".
Konačno, primjetio je, a povodom opaski o primjedbama na račun EU, da i Srbija i Albanija poštuju principe koje zastupa Unija, da se trude da usklade svoje postupke s onim što se od njih kao budućih članica očekuje, ali da se dešava da su principi kojih se drže nekad iznad onoga što deklariše Evropa.
Odnos prema migrantima
Pominjući problem migranata, srpski premijer je naveo da se Srbija ponijela mnogo humanije nego neke evropske članice, da je uradila ono što se mora po moralnim zakonima, da je dobila od Evrope neka sredstva, da su ti ljudi (migranti) u nevolji, a da je on ponosan kako se Srbija u toj prilici snašla o reeagovala.
Takvu je ocjenu ponovio i albanski premijer rekavši da bi i u tom slučaju trebalo da kritikuje EU, jer su "migranti njeni, a Srbija se mnogo bolje ponijela prema njima od članica EU".
Najavljujući otvaranje regionalne kancelarije za saradnju mladih, što su incirale upravo Albanija i Srbija, Svilanović je rekao da su podaci njegove organizacije poražavajući, jer govore o 40 do 60 odsto mladih bez posla. To je, prema njegovom mišljenju, pitanje opstanka za vladajuće strukture, a ne pitanje njihove vlasti.
S druge strane, kako je rekao, u Albaniji je planirani rast proizvodnje za ovu godinu dva do tri odsto, u Srbiji je rast društvenog proizvoda korigovan i biće najvjerovatnije jedan odsto, što ga, dodao je, uvjerava da bi to mlade ljude moglo da zadrži.
U tom smislu je pomenuo i osnivanje Centra za inovacije u Splitu, čiji bi glavni zadatak bio da se iz ovog regiona više ne izvoze samo sirovine, kao i da se sprovede temeljna reforma obrazovnog sistema.
"Kukamo i jedni i drugi, i Srbi i Albanci, i svi hoće da idu iz zemlje", komentarisao je Vučić. "Nećemo to da zaustavljamo, ali treba da stvorimo uslove da oni ne žele da odu."
Emisija u kojoj su gosti bili premijeri Srbije i Albanije snimljena je tokom tokom Druge konferencije o Zapadnom Balkanu, koja je održana 27. avgusta u Beču, a u produkciji Centra za demokratiju i pomirenje u Jugoistocnoj Evropi sa sjedištem u Solunu.
Izvršna direktorka Centra, Zvezdana Kovač, ujedno je i glavna urednica "Okruženja" u okviru koje je emisije snimljena, a u tom poslu joj je pomagao kolega Nenad Šebek, iz Savjeta za regionalnu saradnju.
Emisija je prikazana na nacionalnim televizijama u svim zemljama regiona: Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, Srbiji sa Kosovom, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji, a neposredno nakon javnih servisa odabrane segmente emitovala je i agencija Tanjug.
Samit u Beču je dio Berlinske inicijative koju je prošle godine ustanovila njemačka kancelarka Angela Merkel.
Delegacije svih zemalja Zapadnog Balkana, kao i Austrije, Njemačke i Evropske unije, razgovarale su 27. avgusta o problemima i izazovima pred kojima se nalaze zemlje regiona i usvojile deklaraciju kojom se obavezuju da jedna drugu neće ometati na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Takođe, Srbija i Albanija incirale su osnivanje Regionalne kancelarije za saradnju mladih, čiji će centar najvjerovatnije biti u Beogradu i Tirani, a kancelarije u glavnim gradovima zemalja regiona.
O velikoj Albaniji
Da li je u Albaniji još živ mit o "velikoj Albaniji", te kako na to gledaju premijeri Edi Rama i Aleksandar Vučić bila je jedna od tema u TV dijalogu.
Za Ramu se, kako je rekao, postavlja pitanje ima li uopšte smisla govoriti o "velikoj Albaniji" u situaciji kad razgovaramo o ekonomskoj uniji zemalja regiona, koja bi trebalo da funkcioniše poput unije zemalja Evrope.
Ocijenivši da su svi mitovi prošlosti hrana "jednog primitivnog nacionalizma", Rama je rekao da su takvi stavovi u suprotnosti sa svijetom mladih.
"Verujem da Rama želi Albaniju u EU, ali sa snovima treba biti pažljiv", prokomentarisao je Vučić i dodao: "Jer, snova koliko hoćete, ali oni nekad za druge budu mora. Mislim da niko ne želi da vidi ni 'veliku Albaniju', ni 'veliku Hrvatsku', ni 'veliku Srbiju', već uspešne zemlje koje sarađuju", rekao je Vučić.
"Nisam dao takvu izjavu zbog izbora, ali verujem da je san Albanaca da žive zajedno - legitiman. Taj san treba da realizujemo kao evropski narod i u okviru zajednice evropskih naroda gdje ćemo svi živjeti zajedno, i Srbi, i Hrvati i Albanci", pojasnio je Rama.
Vučić bi rado s Ramom pogledao revanš utakmicu
Moglo bi se dogoditi da srpski i albanski premijeri Aleksandar Vučić i Edi Rama zajedno odgledaju revanš utakmicu dvije fudbalske reprezentacije 8. oktobra u Tirani.
"Zamalo smo pošli u rat zbog jedne fudbalske utakmice, a sada razgovaramo o stvarima koje prije godinu dana nismo mogli ni da zamislimo", rekao je Rama.
Upitan da li za revanš srpski navijači spremaju neko iznenađenje poput albanskog drona na stadionu prije godinu dana, Vučić je rekao: "Nadam se da ne, da tu dozu inventivnosti ne želimo da pokazujemo".
Zatim je dodao da je dobio poziv za revanš, te da bi rado otišao, ako ne bude bilo "nekog mnogo važnog posla", da zajedno s Ramom pogleda utakmicu - "svako sa svojim navijačkim šalom".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.