ZAGREB - U Hrvatskoj su u 19 časova zatvorena birališta na kojima su se građani prethodnih 12 sati izjašnjavali koga žele na čelu najmlađe članice Evropske unije u narednom petogodošnjem mandatu.
Ovoga puta, za razliku od prethodnih izbora kada je ih je bilo 12, "u igri" je četvoro kandidata - aktuelni predsjednik i kandidat Socijaldemokrtatske partije Ivo Josipović, koji slovi za favorita, Kolinda Grabar Kitarović ispred Hrvatske demokratske zajednice, Milan Kujundžić (Savez za Hrvatsku) i Ivan Vilibor Sinčić - kandidat Živog zida.
U očekivanju prvih preliminarnih rezultata izbora, koji su protekli u snežnoj atmosferi i bez, do sada, prijavljenih bitnijih nepravilnosti i incidenata, Državna izborna omisija je objavila da je izlaznost, uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama, do 16.30 sati bila 36,36 odsto, odnosno na birališta je izašlo više od 1,2 miliona birača.
Poređenja radi, na izborima 2009. godine u istom vremenskom intervalu izlaznost je bila nešto manja - 33,87 procenata, prenose hrvatski mediji.
Među gradovima, najbolji odaziv bilježi Karlovac sa 44, 8 odsto, najslabiji Vukovar - 32 procenata.
Iako je podrška Josipoviću, prema ankatama i mišljenju analitičara hrvatske političke scene, najveća, rezultati ispitivanja javnog mnjenja ukazuju da je gotovo izvjesno da neće sve biti rešeno u prvom krugu izbora na kojima pravo glasa ima ima 3.770.281 osoba i koje na 6.350 biračkih mjesta nadgleda gotovo 22.000 posmatrača, najviše u poslednjih nekoliko izbornih ciklusa.
Kako se hrvatski predsjednik bira većinskim izbornim sistemom, za predsjednika ili predsjednicu biće izabran kandidat koji dobije većinu glasova svih birača koji su glasali (50 odsto plus jedan glas).
Ukoliko niko ne dobije potrebnu većinu, 11. januara održava se drugi krug u kojem učestvuju dva/dvoje kandidata koji su dobili najviše glasova u prvom krugu, podsjećaju loklani mediji.
Nakon glasanja Josipović je rekao kako ima dobar osjećaj i da očekuje pobjedu, HDZ-ova kandidatkinja je ponovila kako je važno da sve države na području jugoistočne Evrope uđu u Evropsku uniju, Kujundžić je izrazio uvjerenje da su Hrvati shvatili da sami moraju da odluče, i da niko drugi neće u njihovo ime menjati Hrvatsku nabolje, a Sinčić se nada dobroj izlaznosti i očekuje da jedan novi sloj ljudi povrati povjerenje u politiku.
Premijer Zoran Milanović očekuje da što veći broj ljudi ispuni svoju građansku dužnost jer su to, istiće, nakon tri godine prvi izbori koji bi trebalo da motivišu barem pedeset odsto birača i, kako ocjenjuje, mogli bi "nešto reći".
Predsjednik Sabora Josip Leko od novog šefa države "očekuje da razumije i prošlost i da ima i viziju budućnosti Hrvatske, što je "naravno teško ostvariti, ali je moguće".
Predsjednik se bira na petogodišnji mandat, a prema hrvatskom Ustavu, niko ne može biti biran više od dva puta uzastopno na tu funkciju.
Nakon ustavnih promjena iz 2000. godine, ovlašćenja su mu srazmjerno mala - sukreiranje vanjske, obrambene i bezbjednosne politike, međutim kako se bira na direktnim izborima ima priličan moralni autoritet.
Inače, svi kandidati kao glavni problem hrvatskog društva i građana prepoznaju nepovoljnu privrednu situaciju, nezaposlenost i pad standarda.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.