DOBOJ - U skupštinskoj sali skromne kvadrature vrilo je kao u pretis loncu, ali ne zbog visoke temperature napolju, nego zbog brojnih tačaka dnevnog reda, među kojima su se izdvojila dva kreditna zaduženja u ukupnom iznosu većem od deset miliona KM.
Pred dobojskim odbornicima su bile Odluka o prihvatanju zaduženja grada Doboja kod Evropske investicione banke po Projektu vodovoda i kanalizacije u RS II u iznosu od 8.973.000 KM na period od 25 godina, te Odluka o prihvatanju zaduženja grada Doboj kod Svjetske banke - Međunarodne banke za obnovu i razvoj po Projektu modernizacije vodnih i sanitarnih usluga u iznosu od 1.400.000 KM, a period otplate je 32 godine.
Odluku su podržali odbornici skupštinske većine na čelu sa SNSD-om, protiv je bila odbornica PDP-a, dok su dva odbornika SP-a bila uzdržani.
"Ja ću reći šta sam ja namjerio da kažem, a odnosi se i na drugu i na treću tačku. Dakle, nemojte me prekidati, ne izlazim ja tako često. Jasno nam je da ovdje nije riječ o kreditnom aranžmanu koji je direktno vezan za Evropsku banku i grad Doboj, nego da je to finansijski aranžman između RS i Evropske banke, od čega jedan dio se odnosi na grad Doboj. Mi iz SP-a poštujemo i podržavamo svaki razvoj infrastrukture u Doboju, međutim ne volimo nikakvu petljavinu. A petljavina je kada imamo cifre, a nemamo nikoga ovdje da izađe i kaže gdje će te cifre biti uložene", poručio je Rade Tešić, odbornik SP-a, te dodao da iz tog razloga nisu podržali odluke o kreditnim zaduženjima.
Koliko se još možemo zadužiti, pitala je Olivera Nedić, PDP-ova odbornica, i to pod vrlo nerazjašnjenim okolnostima.
"Govorimo, gospodo, o 32 godine, ne govorimo o pet. Dakle, to je nečiji cjeloživotni projekat. Kada se kupuje stan, kada neko iz reda običnih smrtnika kupuje stan, on ga kupuje na 30 godina i cijeli život se zaduži u to. A pogledajte vi ovo 30, 25, rokovi otplate, odgoda otplate šest, sedam godina. Pa, ko će ikada oporaviti Doboj od ovog? Od ovog sada rušilačkog ujedinjenog poduhvata i sa republičkog nivoa i sa lokalnog nivoa. Imaju li Dobojlije šansu za opstanak pored ovakvih kredita, gospodo. Za koje se ne zna ni kada će ih realizovati, ni ko će ih realizovati, ni kojom dinamikom, ni hoće li to zaista modernizovati... Kada će se vidjeti da se ovaj projekat isplatio, za koliko godina. Neka neko od vaših stručnjaka izađe i neka mi kaže da li treba čekati 32 godine da se to vidi ili će se vidjeti za pet ili možda vrlo brzo kada se promijeni skupštinski saziv i vlast. Ili je ovo ipak zamka koja je lijepo upakovana, ništa ovdje nije rečeno, niko nam ovo nije obrazložio", upozorila je Nedićeva.
Dva nova kreditna zaduženja izazvala su interes javnosti i prije nego što se o njima raspravljao u lokalnom parlamentu, a na tvrdnje opozicije da Doboj nije kreditno sposoban za još jedno zaduženje, u ime lokalne vlasti se oglasio Srećko Rekanović, predsjednik Skupštine grada (SNSD).
"Mi jesmo kreditno sposobni i dostavljena je saglasnost Ministarstva finansija koja vam je naknadno u materijalima dostavljena pred početak ovog zasjedanja, znači nije tačno da nismo kreditno sposobni i ta saglasnost je gledano i dugoročno tokom otplate i u zbiru svih ovih anuiteta, i za pet i za deset godina da mi ne možemo premašiti 18 posto, inače tu saglasnost ne bismo dobili. Što se tiče ovog pitanja gdje idu investicije, ovo je pitanje kredita, a investicije su definisane planom kapitalnih investicija grada Doboj", naveo je Rekanović.
O kreditnom zaduženju u svom maniru je govorio i Sretko Đurković, koji je mandat osvojio kao član NDP-a, a sada nosi dres US, te se sa skupštinske govornice direktno obratio koleginici Nedić.
"Prvo da je pohvalim zato što je ipak hrabra i biti u opoziciji danas nekako je to malo poteško, pogotovo kada ste odbornica. Nekako imam osjećaj da ne napada tamo gdje treba napadati. Reći da nismo kreditno sposobni, ne treba tu tumačenje predsjednika, ne treba ničije tumačenje. Banka je vama tumačenje. Ne da banka nikom kredit ako niste kreditno sposobni. Odmah sami sebe demantujete tom činjenicom. I nemojte ovdje prosipati priču nešto što nije prisutno u čitavom svijetu. Amerika je zadužena 300 puta više nego mi, i procentualno i nominalno, kako god hoćete, i najnaprednija zemlja u svijetu. Ne postoji država u svijetu koja nije bazirala svoj razvoj kroz kreditno zaduženje", kazao je Đurković, te dodao da "treba ponekad ozbiljno obrazloženje gdje idu novci od kredita".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.