Intervju

Ana Trišić-Babić: O oružju za Ukrajinu treba da se izjasni Predsjedništvo

Ana Trišić-Babić: O oružju za Ukrajinu treba da se izjasni Predsjedništvo
Ana Trišić-Babić: O oružju za Ukrajinu treba da se izjasni Predsjedništvo

Ministar spoljnih poslova BiH je proslijedio Predsjedništvu BiH zabrinutost Moskve zbog odluke o izvozu oružja za Ukrajinu, tako da od te institucije očekujemo da se izjasni, rekla je Ana Trišić-Babić, zamjenik ministra spoljnih poslova BiH.

"Gospodin Tučić je došao u moralnu dilemu da li bi njegov potpis bio moralan čin kada se radi o zemlji u kojoj bjesni rat. Lako je biti ministar u uređenim zemljama, ali odluke tog tipa za zemlju poput BiH su veoma teške jer treba s jedne strane uzeti u obzir bezbjednost građana, a s druge strane naše ekonomske interese", istakla je ona.

NN: Kako tumačite odluku ministra Borisa Tučića da podnese ostavku u Ministarstvu trgovine i ekonomskih odnosa BiH?

TRIŠIĆ-BABIĆ: Ministra Tučića poznajem kao profesionalca, velikog poznavaoca procedura EU i mislim da je zaista šteta što je došlo do ovoga. Gospodin Tučić je došao u moralnu dilemu da li bi njegov potpis bio moralan čin kada se radi o zemlji u kojoj bjesni rat. Lako je biti ministar u uređenim zemljama, ali odluke tog tipa za zemlju poput BiH su veoma teške jer treba s jedne strane uzeti u obzir bezbjednost građana, a s druge strane naše ekonomske interese. Upravo iz tog razloga mi unutar BiH moramo hitno sjesti i dogovoriti se kako ćemo postupati danas-sutra kada se ponovo nađemo u ovakvoj situaciji.

NN: Kakve su procedure kad je u pitanju izvoz naoružanja i šta se u ovom slučaju konkretno dešavalo?

TRIŠIĆ-BABIĆ: Sistem izdavanja dozvola za izvoz naoružanja iz BiH ima propisanu proceduru koja je u skladu sa pravilima EU. Prvi zahtjev dolazi Ministarstvu vanjske trgovine. Ako je firma koja želi da izvozi oružje već sklopila ugovor, tu je Ministarstvo obavezno da u roku ispoštuje svu proceduru i da traži mišljenje institucija, odnosno Ministarstva odbrane, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva bezbjednosti, s tim da MB, da bi dalo mišljenje, mora imati i mišljenje obavještajne zajednice i drugih bezbjednosnih agencija koje djeluju u njenom sklopu. MIP ima zadatak da provjeri da li je zemlja za koju je oružje namijenjeno pod sankcijama ili pod embargom UN-a. Osim toga MIP ima pravo da unutar tog mišljenja unese da li mi, eventualno, narušavamo odnose sa nekim od naših međunarodnih partnera ako izvozimo oružje. S obzirom na to da je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje spoljne politke, mi na kraju tražimo da se ono izjasni.

NN: Da li je u ovom konkretnom slučaju ispoštovana ta procedura?

TRIŠIĆ-BABIĆ: Ja lično nisam bila u tom lancu odlučivanja, tako da je meni nepoznato da li je ta firma već imala sklopljen ugovor. Ako je sklopljen posao, ako bismo odustali, BiH bi mogla plaćati penale. Nisam sigurna, ali mislim da u ovom slučaju ugovor nije sklopljen. U prvom momentu ministar Lagumdžija je dao pozitivno mišljenje na osnovu tad dostupnih podataka. U tom trenutku je Rusija kao partner BiH i zemlja stalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a i garant Dejtonskog sporazuma reagovala i pozvala našeg ambasadora u Moskvi i rekla da se tome protivi. U tom trenutku je ministar Lagumdžija poslao taj zahtjev Predsjedništvu da pomogne da se situacija razriješi.

NN: Da li je Predsjedništvo onda učestvovalo u toj odluci?

TRIŠIĆ-BABIĆ: Nije bila sjednica, Predsjedništvo se, dakle, o tome nije oglasilo. Da li bi se ono oglasilo da ministar Tučić nije bio podnio ostavku, meni nije poznato. Mislim da je važno da dodam još nešto: Iako postoje institucije koje daju svoja mišljenja, ministar Tučić apsolutno nije bio obavezan da ih uzme u obzir. Da li je na njega bilo pritisaka druge vrste da ga se privoli da stavi svoj potpis, ja to ne znam.

NN: I šta se sad konkretno dešava? Kako će se dalje postupati?

TRIŠIĆ-BABIĆ: Ministar Tučić jeste podnio ostavku, ali to ne znači da on u ponedjeljak neće doći na posao. Njegovu ostavku treba da prihvati predsjedavajući Savjeta ministara i da da ovlaštenja zamjeniku ministra. Ja mislim da mi kao zemlja koja je bila u ratu imamo apsolutno pravo da kažemo da nećemo da izvozimo naoružanje u konfliktne zemlje. Ali treba sjesti i o tom razgovarati i zajednički donijeti odluku. 

NN: Ima li BiH uopšte koncept spoljne politike u odnosu na SAD, Rusiju, EU, Tursku...?

TRIŠIĆ-BABIĆ: Pokazuje se da, izgleda, nemamo. To je tema o kojoj treba prvo da razgovara Predsjedništvo BiH koje je po Ustavu nadležno za vođenje spoljne politike, u kojem su jednako zastupljena sva tri naroda. Osim MIP-a, tu bi trebalo da budu uključene i druge institucije, uključujući i predsjednika RS. Prije 11. septembra 2001. bila je organizovana jedna rasprava po cijeloj BiH u kojoj su učestvovali svi politički zvaničnici i intelektualna zajednica i bio je napravljen koncept naše spoljne politike. Međutim, nakon terorističkog napada na Ameriku stvari su se iz temelja promijenile i očigledno je da nam je potreban novi zajednički koncept.

NN: Kakva je bezbjednosna situacija u BiH u kontekstu ovih terorističkih aktivnosti oko nas i onoga s čim se mi dovodimo u vezu?

TRIŠIĆ-BABIĆ: Bojim se da se mnoge stvari kod nas relativiziraju i da postoji uvjerenje da su teroristički događaji od nas daleko i da se nas ono što se desilo ne dotiče. Bez obzira na to što su u BiH stacionirane međunarodne snage, ovaj vid prijetnji treba uzeti ozbiljno. I nedavni incident kada su ekstremisti upali u sarajevsku džamiju pokazuje da moramo biti na oprezu.

Niko nam neće zamjeriti ako uđemo u NATO

NN: Hoće li BiH ove godine aktivirati Akcioni plan za članstvo u NATO?

TRIŠIĆ-BABIĆ:  Bojim se da neće jer su uslovi vrlo jasni - mi moramo naći način kako ćemo uknjižiti nepokretnu vojnu imovinu da apsolutno svi u tom procesu učestvuju i da nema nametanja bilo koga. Ali bez obzira na to, mi moramo nastaviti aktivnosti koje su započete u okviru IPAP. Moramo raditi na što većoj interoperativnosti sa NATO-om upravo zbog dešavanja oko nas i blizu nas. Vrijeme je da se na neki način odredimo vodeći računa o našoj bezbjednosti. BiH je mala zemlja, sumnjam da bi nam iko zamjerio ako bismo se odlučili da budemo pod NATO bezbjednosnim kišobranom. BiH nije Švajcarska da si može priuštiti neutralnost. Unutar zemlje moramo obaviti raspravu gdje pripadamo u bezbjednosnom smislu i da se podrazumijeva da samim time nismo protiv nekog drugog bloka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije