Ako ne dobijemo sredstva MMF-a, onda ćemo morati raditi drastične rezove, a mislim da na takve rezove u drugoj polovini godine nismo spremni, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH.
Bevanda ističe da investitori bježe od BiH jer investicije traže političku stabilnost, uređenu zakonsku regulativu i sigurnost, sve ono što BiH nema.
NN: Da li smo izgubili mogućnost da dobijemo sredstva MMF-a?
BEVANDA: Mislim da nismo, ali jednostavno morat ćemo ići na jedini mogući način, a to znači međusobno povećati koordinaciju, budući da je činjenica da su entitetski i županijski proračuni jako ugroženi. To nije tako samo zbog sredstava MMF-a, to je i zbog kredita Svjetske banke koji nam stoji blokiran i svega onoga što je poruka kad vi raskidate taj aranžman. Vidjeli smo primjer Grčke i šta takva poruka znači. Dakle, ili ćemo dobiti taj aranžman, ili će se morati raditi drastični rezovi, a mislim da mi jednostavno nismo spremni na baš tako drastične rezove u drugoj polovini godine.
NN: Šta ako ove pomoći ne bude? Da li će to uticati ne samo na kredite Svjetske banke, već i druge međunarodne institucije?
BEVANDA: Utjecat će, to je sasvim normalno. To je i jedna poruka. Jednostavno, pojavit će se proračunske rupe koje se neće moći zatvarati. Doći će u pitanje isplate plaća, kao i onaj dio koji ide za mirovinske fondove i sve ostalo, tako da ili će se problem morati prevazilaziti trezorskim zapisima i obveznicama ili novim mjerama ušteda. U konačnici, ja sam uvjeren da dodatnim naporom i zajedničkom sinergijom možemo sve uraditi da idemo ka tom aranžmanu i stabilizirati javne finansije.
NN: Šta bi za građane značilo povećanje stope PDV-a i je li to opravdan zahtjev?
BEVANDA: Mi ćemo o tom pitanju ozbiljno razgovarati i na sjednicama Fiskalnog vijeća i Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje. Da ne ulazim sada u neku polemiku koja bi mogla biti pogrešno protumačena, uložit ću još jedan napor da idemo sa jedinstvenim stavom u svezi ovog pitanja. Ovo što sam do sada razgovarao u koordinaciji sa resornim ministrima i ostalim nadležnim osobama, mi tu mjeru držimo kao zadnju mjeru, kada bi sve popustilo da idemo u to rješenje. Međutim, po mom mišljenju to nije sustavno rješenje. Ima tu mnogo ograničenja. Doći ćemo do tog trenutka i trebamo se pripremati za to da idemo u diferencirane stope pa da većim PDV stopama pokrijemo luksuz, a smanjimo stope na, uvjetno rečeno, socijalne proizvode. Jednostavno, ni sustav Uprave za neizravno oporezivanje, a ni mi svi zajedno još nismo spremni da to u trenu napravimo. To treba sustavno rješavati na bazi analiza, moramo imati sustavna rješenja, da ne bi bilo nekakve improvizacije.
NN: Čini se da nije dovoljno urađeno u vezi s usaglašavanjem reformske agende. Koliko to može uticati na ispunjavanje uslova BiH na njenom evropskom putu?
BEVANDA: Neusvajanje bi bilo jedan strašan udarac. Ja vas uvjeravam da kada se ide s dobrom namjerom i kada se otvoreno razgovara i pokušava napraviti kompromis, onda možemo dobiti i usuglašenu agendu prihvatljivu svim razinama vlasti u BiH. Po mom mišljenju, nije dobro ići na rješenja koja podrazumijevaju da vi nešto usvojite, a onda tražite suglasnost od svih drugih. Ja intenzivno ovih dana radim na tome i optimista sam da će se vrlo brzo, u narednim danima, doći do rješenja i da će biti usvojena usuglašena reformska agenda u BiH.
NN: Mislite li da će i federalni parlament prihvatiti da provodi taj dokument jer vidimo da ima problema sa parlamentarnom većinom?
BEVANDA: Niko nije ni tražio da se taj dokument usvaja u parlamentima, niti su parlamenti potpisnici dokumenta i to je tako definirano od Europske unije. Mislim da će kada se sve to usuglasi i kada se potpiše dokument koji je prihvatljiv svim razinama vlasti sasvim logično biti da ide parlamentima gdje će vidjeti da je to dobro za sve u BiH. Usuglašena agenda biće pokretač da promijenimo i način razmišljanja i nikada ne pokušavamo u BiH da na teret drugoga uradimo nešto za sebe. Nemate vi ništa od toga ako nešto usvoji Vijeće ministara i federalna vlada a da, recimo, nije iskonsultirana vlast Republike Srpske ili neke županije. Nama treba samo malo napora i postupanja, ne samo po ustavnim nadležnostima nego i odgovornostima, jer da bi sve funkcioniralo treba vam suglasnost onih koji će i provoditi obveze iz takvog dokumenta. Zato, čim se krene u konsultacije po nekom pitanju treba da slijedimo Ustav onakav kakav je sad, a ako ćemo ga mijenjati i za to treba suglasnost svih.
NN: Mehanizam koordinacije je pitanje zbog kojeg se spore stranke u BiH još iz perioda kada ste bili na čelu Vijeća ministara. Da li će uskoro biti postignut dogovor o ovom pitanju?
BEVANDA: Biću brutalno iskren i po ovom pitanju jer mi je jako žao što rad tima, koji je formiralo Vijeće ministara u prošlom sazivu, nije prihvaćen iako su radili isključivo ljudi iz struke, gdje su bili zastupljene sve razine vlasti i ključna ministarstva sa razine BiH. Jednom neodgovornošću SDP-a došlo je do toga da je napušteno ono što je dogovoreno jer su izišli iz toga, a rukovodili su federalnom vladom i imali glasove u Vijeću ministara. Često se u javnosti govori, posebice u federalnim medijima, kako je Republika Srpska usvojila svoj dokument o mehanizmu koordinacije, a to nije točno. To nije bio dokument RS, nego zajedničkog tima za koordinaciju koji je poslat na usvajanje vlastima FBiH, RS, Vijeća ministara i distrikta Brčko. Samo je Republika Srpska završila taj posao, a sada se prikazuje kao da oni traže nešto svoje ili nešto loše. Oni su jedini uradili ono što smo dogovorili da ćemo svi uraditi. Velika je šteta što to tada nisu svi prihvatili, a bili smo na korak do toga i bio sam dvaput u Briselu da prezentiram ta rješenja. Ja i sada intenzivno radim na tome i znam kada se sujete povuku i kada radite za dobrobit svih - onda se mora doći do uspjeha, a ne da stalno govorite da ste za europski put, a držite fige u džepovima.
NN: Koliko previranja u parlamentarnoj većini Federacije BiH utiču na rad organa vlasti na nivou BiH?
BEVANDA: Ne trebamo se zavaravati jer normalno je da to utječe i na druge razine vlasti. Stalno smo govorili da je dobro da struktura vlasti od vrha države do najniže razine slijedi neku logiku i tada je bolja protočnost donošenja odluka, pa i mehanizma koordinacije. Ulažemo trud da se to ne odrazi previše, ali odražava se. Možete vidjeti da parlamenti nemaju predloženih zakona od Vijeća ministara, ni Vlade Federacije i mi smo u jednoj blokadi. Neki ljudi moraju da shvate da se nema ništa od inata - inatimo se, a ne znamo ni kome se inatimo i onda ne mičemo s mjesta. U FBiH ne mogu ni zakazati sjednicu, a na državnoj razini se pokazalo da se u nekim slučajevima ne zna ni ko je parlamentarna većina. Ako je Vijeće ministara dobilo parlamentarnu većinu kod imenovanja onda bi parlament trebalo da slijedi te odluke. Meni to nije ništa novo jer i u prošlom mandatu smo imali takve situacije u preraspodjeli parlamentarne većine. Mislim da se svi trebamo uozbiljiti i iskoristiti ovu europsku šansu. Međutim, sve je do nas i niko nam ništa neće dati jer smo upućeni jedni na druge i na dogovor. Uvijek poštujem one koji su legalno izabrani i volju birača, ali to podrazumijeva i odgovornost onih koji su izabrani. Šta mi u BiH možemo da očekujemo od investitora kad vidimo ovaj slučaj u Potočarima, gdje napadnu premijera jedne susjedne države, ili kad nam gori zgrada Predsjedništva BiH. Neće investitor trčati iz neke ljubavi da ulaže novac ovdje. Investicije traže prvo političku stabilnost, uređenu zakonsku regulativu i sigurnost. Zato sa svojim kapitalom odlaze u sigurnije prostore za djelovanje, a od nas bježe.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.