Nebojša Radmanović: Stranci ruše osnovne demokratske principe Evrope

Saša Čavrag - 29.03.2012 19:52
Nebojša Radmanović: Stranci ruše osnovne demokratske principe Evrope

Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz RS, kao i mnogo puta do sada, pokazao je kako se hladne glave sagledavaju i rješavaju svi problemi koji opterećuju bosanskohercegovačku stvarnost.

Odmjeren u izjavama i racionalan u mišljenju, koje uvijek potkrepljuje činjenicama.

U intervjuu za "Nezavisne novine" Radmanović govori o svemu - od politike, preko ekonomije, o međunarodnim organizacijama, ulasku BiH u EU, terorizmu - zlu koje je cijelom svijetu trn u oku.

NN: Jedno od najaktuelnijih pitanja ovih dana je ostavka Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, na sve funkcije u SDP-u, koju njegova matična stranka nije prihvatila. Kako će se Komšićev potez, prema Vašem mišljenju, odraziti na rad Predsjedništva BiH, te kako će uticati na imidž države, ali i na unutrašnje političke prilike?

RADMANOVIĆ: Razgovarao sam s Komšićem nakon podnošenja njegove ostavke. Ona neće uticati na rad Predsjedništva, ni na imidž BiH, ni na odnose između nas trojice u Predsjedništvu, što je u stvari suštinsko i najvažnije, jer Predsjedništvo donosi većinu odluka konsenzusom i zato su važni odnosi između nas trojice.

Ostavka ništa nije poremetila. Rano je da se daju ocjena šta to znači za SDP. Mislim da ne treba da govorim o tome, ali to pominjem jer mnogi i u medijima i na portalima manipulišu na razne načine u vezi s tim. Sve političke partije svremena na vrijeme imaju neke ostavke, udare, manje ili veće, pa tako i unutar SDP-a.

NN: Osim Komšića, aktuelna je i kandidatura srbijanskog šefa diplomatije Vuka Jeremića za predsjednika Generalne skupštine UN. Između članova Predsjedništva, bar prema njihovim izjavama, nema konsenzusa u vezi s tim pitanjem. Hoće li BiH, ipak, podržati Jeremićevu kandidatura i šta bi to značilo za BiH, ali i za odnose u regionu?

RADMANOVIĆ: Priča u vezi s Jeremićem pokazuje na kojem nivou su razni političari u BiH i regionu. O njegovoj kandidaturi govori se na razne načine iz političkih partija i iz raznih gradova u BiH i regiji, a da se oni koji odlučuju o tome nisu ni sastali ni dogovorili. Potpuno je smiješno da neko u ime Predsjedništva BiH daje podršku ili ne daje nekome, u ovom slučaju Jeremiću, a to može da se odnosi i na nekog drugog, a da Predsjedništvo BiH nije o tome razgovaralo. Naravno, prvu grešku tu je napravio Željko Komšić, koji je, kad se to čulo u medijima, rekao da neće dati podršku, što je prejudiciralo stav Predsjedništva i napravilo svu ovu priču koju i danas imamo.

Kada je u pitanju Jeremić, evo nekoliko pluseva zbog kojih bi trebalo da bude izabran. Prvo - što Željko Komšić kaže da je protiv njega, drugo - što Milorad Dodik kaže da je za njega, treće - ako ozbiljno vodeći računa o dobrosusjedskim odnosima, a svi su rekli da je prioritet spoljna politika u regionu, BiH bi morala da stane iza Jeremića. Naravno, morali bismo da razgovaramo i o drugim stvarima, kada bismo bili ozbiljna zemlja i Predsjedništvo, da vidimo šta je Jeremić uradio za BiH. Onda bi tu bilo i određenih minusa, i to ne samo zbog Sarajeva, nego i zbog Banjaluke. U suštini zbog svih ovih navedenih razloga trebalo bi podržati tu kandidaturu, pogotovo što drugima to nismo obećali, za razliku od nekih susjeda. O tome ćemo vjerovatno razgovarati na sjednici Predsjedništva BiH, bez obzira na to što imamo različite stavove.

NN: Vi se ipak nadate da će odluka Predsjedništva biti pozitivna?

RADMANOVIĆ: Ne nadam se.

NN: Aktuelan je i štrajk demobilisanih vojnika ispred zgrade bh. institucija. Kako vidite rješenje tog problema?

RADMANOVIĆ: Moram nešto reći prije direktnog odgovora na pitanje, jer da bismo došli do neke priče o rješenju moramo sagledati uzroke svega što se desilo. Uzroci su u jednom neustavnom zakonu, bez obzira na to što ne bih imao pravo da kažem da je neustavan, jer je Ustavni sud BiH rekao da je ustavan. I dalje tvrdim da je zakon neustavan. Oni koji su pokrenuli takav zakon morali su znati da će to napraviti probleme BiH, i to ogromne.

Pokrenuo ga je sadašnji član Bakir Izetbegović dok je bio narodni poslanik. Odgovor na ovo pitanje djelimično je sličan odgovoru na prethodno pitanje, iako ona nemaju veze. Moraju političari da razmišljalju šta u stvari rade u svojoj zemlji. Svako dijete moglo je da zna da će pokretanje takvog zakona izazvati stres u BiH na svim stranama. Ovo je poruka i onima koji su glasali za zakon, a među njima ima onih iz RS, jer bez njih nije mogao da prođe u bh. parlamentu. Naravno, zakon je, kao i mnoge druge stvari, pratio niz laži da se radi o malim parama, o malom broju ljudi, a sakrivala se suština da  ljudi sa 35 godina starosti idu u penziju, da će neki imati penzije 3.000 do 4.000 KM itd. Sad je vrlo teško pronaći rješenje. Ustavni sud je sada njima dao za pravo.

Pokrenuo sam ustavnu tužbu. I danas mislim da je zakon neustavan i da to nije teško dokazati, ali bi nas rasprava daleko odvukla zašto je Sud to prihvatio, ko je radio prijedlog da se tužba odbije, ko sve nije čitao u Sudu suštinu Ustava BiH. Mislim da rješenja nema. Rješenje bi moglo biti ukidanje zakona, da se kao u svim zemljama u tranziciji ljudima koji su zaista u teškoj situaciji, i to ne danas, već godinu dana, pomogne na razne načine, ali ne tako da će se uništiti budžet BiH ili eventualno penzioni fondovi oba entiteta.

Lideri političkih partija već su se dogovarali u ime svojih poslanika kako to pitanje riješiti. Budžet BiH ne može izdržati ta sredstva bez obzira na to šta zakon priča. Rješenje je vjerovatno negdje u sredini, da se iskoriste svi mogući fondovi, prekvalifikacije, da teret preuzmu penzioni fondovi entiteta i da ovaj dio, koji je uslovno rečeno prazan, od njihovog penzionisanja pa do danas, bude i budžetski pokriven. Ubuduće je to nemoguće, jer Svjetska banka i sve druge finansijske institucije ne prihvataju takve stvari. Rješenje je vrlo komplikovano i kompleksno.

Pouka treba da bude svim političarima u BiH da razmišljaju šta neki njihov potez donosi u budućnosti.

NN: Pomenuli ste da ste podnijeli tužbu Ustavnom sudu BiH, a, ako se dobro sjećam, jedini ste u to vrijeme upozoravali da će zakon donijeti ono što se danas i dešava.

RADMANOVIĆ: Suština zahtjeva iz Kabineta člana Predsjedništva iz RS Ustavnom sudu BiH bazirala se na tome da je budžet BiH za finansiranje institucija, da su penzioni fondovi razdvojeni i da ne može neko da se penzioniše na račun državnog budžeta. U obrazloženju Ustavni sud je naveo da je obrazlažući osam tačka tu suštinsku tačku preskočio i rekao da je odgovor na nju sličan nekoj prethodnoj trački te na bazi toga rekao da je zakon ustavan. Ponavljam, i danas mislim da on nije u skladu s Ustavom. To nije teško objasniti. No, buduća pravna praksa i istraživanje onog što se sada radilo vjerovatno će biti vrlo kritično prema Ustavnom sudu, i ne samo prema ovoj odluci, nego i prema nizu odluka donesenih u posljednje vrijeme.

Svi u BiH moraju nešto mijenjati. To nije priča bune se ovi iz RS, nego tako jednostavno ne može. Ustavni sud ne može biti ustavotvorac. On se danas bavi raznim stvarima. Što ja više o tome govorim, biće više onih koji će reći: "Evo ga, on hoće iz političkih struktura da se petlja u pravosuđe".

NN: Da li očekujete da će BiH uskoro dobiti budžet za ovu godinu kako se ne bi ponovio scenario od prošle godine, kada nije bio usvojen i kada su se institucije BiH privremeno finansirale?

RADMANOVIĆ: Prije dvije sedmice bio sam optimista i da ste me to pitali rekao bih brzo ćemo ga usvojiti. Danas nisam takav optimista.

NN: Ne liči na Vas da niste optimista.

RADMANOVIĆ: Nisam kad sagledam realno stanje. Mnogi političari udvaraju se dnevnopolitičkim bundžijama, a takvih ima mnogo, hoće da im izađu u susret, a to budžet ne trpi. Mislim da je ovo što je Fiskalni savjet dogovorio dobar putokaz kakao treba raditi, iako je i to previše. Mi smo jedina zemlja koja stalno povećava budžet i niko ne pukašava ozbiljno da radi na određenoj racionalizaciji. Vidjećemo kako će Savjet ministara to utvrditi kao nacrt, koji onda tek ide prema Predsjedništvu BiH.

Podsjetiću da sam i prošle godine Predsjedništvu predlagao kako možemo da štedimo. Konkretna štednja nije smanjićemo pet odsto plate kako sada predlažu. Ja sam, odmah da kažem, protiv toga da se smanjuju plate, jer zbog toga ne trpim ja. Naravno da se smanjuje i meni, mnogo više nego nekim drugima, jer je mnogo veća, ali ja to izdržim. Ali, oni koji imaju 600 ili 650 KM u institucijama BiH, a takvih je najviše, već su pretrpjeli smanjenje od 10 odsto i normalno je da se bune. U ovako teškim i odgovornim situacijama kaže se gdje će se smanjivati broj radnika. Mislim da imamo previše vojnika. Prošle godine sam predlagao da broj pripadnika Oružanih snaga smanjimo za 1.000 vojnika. To je ogromna ušteda. Predlažem da diplomatsko-konzularna predstavništva smanjimo, jer ih u ovom momentu imamo više nego Hrvatska, što je smiješno. Naravno, to ne prolazi u Predsjedništvu, a onda ni u parlamentu. To su kvalitetne uštede. Tvrdim da u BiH i sa manje sredstava možemo dobro da živimo. Treba analizirati i rad agencija, neke možda zatvoriti ili smanjiti njihov broj i eto mogućnosti za uštede.

NN: Kada smo već kod Savjeta ministara, kako ocjenjujete njegov dosadašnji rad?

RADMANOVIĆ: Teško je ocijeniti rad za dva mjeseca, pogotovo što Savjet ministara nije slučajno nazvan Savjet ministara i nije vlada koja se može ocjenjivati kao kolektivno tijelo. Više se u Savjetu ministara mogu ocjenjivati pojedini ministri šta je i kako radio. Tu se vide neke razlike. Razlike se vide u Ministarstvu finansija, koje je odmah pokušalo konkretno, u skladu s teškom ekonomskom situacijom, da ispravi neke greške iz prošlosti. Da li će to završiti pozitivno to ćemo tek vidjeti, jer ne zavisi samo od ministra. Vidi se da su neke stvari iste, odnosno nula u poslu, kao ministar bezbjednosti Sadik Ahmetović, koji niti zna šta je radio u prošlom mandatu, a ne zna ni sada. Neće lako biti Vjekoslavu Bevandi. Ali, on mora da shvati da je Savjet ministara koordinacija raznih poslova, a ne izvršna vlada i onda će biti svima lakši i njima i nama.

NN: U nadležnosti Predsjedništva je i spoljna politika. Poznato je da radom bivšeg ministra inostranih poslova BiH Svena Alkalaja manje-više niko nije bio zadovoljan. Šta očekujete od njegovog nasljednika Zlatka Lagumdžije i da li ste usaglasili stavove kako BiH treba predstavljati u svijetu ili ćemo, kao i prethodnih godina, slušati i gledati međusobno trvenje i svađe kako je neko predstavljao BiH?

RADMANOVIĆ: Manje-više nije bio zadovoljan Svenom Alkalajem, nije tačno to što kažete, jer se sada pokazalo da je bilo više onih koji su bili zadovoljni. Bez obzira na priču, sve političke partije u Sarajevu bile su zadovoljne Alkalajem. Vjerovatno su njihovi lobiji radili po Ujednjenim nacijama da on dođe do visokog mjesta. Na kraju je Ban Ki Mun očito vrlo zadovoljan, dok ga je imenovao na vrlo važno mjesto.

U suštini, i spoljnu politiku i razmišljanje u BiH unazadio je Sven Alkalaj svojim radom i nije teško biti mnogo bolji od njega.

Zlatko Lagumdžija je, i kao ličnost i kao čovjek koji ima iskustva na tom poslu, mnogo bolji i neće mu biti teško da postigne određene rezultate. Naravno, kao i u drugim oblastima, za ova dva mjeseca ni tu nismo mogli da vidimo napredak. On može jednostavno da se vidi na dvije stvari. Jedna, normalnije predstavljanje, normalnije ponašanje van granica i to se već dešava kod gospodina Lagumdžije i drugo, sređivanje stanja unutar Ministarstva, što će biti teže i za njega, jer su tu napravljene teške greške, i teško su popravljive.

No, koncept u vezi s tim već imamo i prijedlog kako da se unutar Ministarstva prvo napravi ravnopravnost svih u BiH, što je ustavno ovlaštenje, a što je Alkalaj potpuno poremitio. Mislimo da to može. Neće moći preko noći. Po tome ćemo cijeniti, pored ostalog, rad ministra inostranih poslova. Kažem pored ostalog, jer on treba da izvršava spoljnu politiku koju zacrta Predsjedništvo BiH.

NN: Mislite da će tu biti prepucavanja zato što je prethodnih godina bilo da Predsjedništvo nešto usvoji, a bivši ministar je radio po svom nahođenju?

RADMANOVIĆ: Mislim da neće biti. Evo zašto to kažem. Pravci spoljne politike BiH postoje i njih vjerovatno treba dograditi, ali u osnovi se može dobro funkcionisati s njima i u sadašnjoj situaciji. Gospodin Lagumdžija to odlično razumije i imamo konsenzus u Predsjedništvu, što ranije nije bio slučaj. Zato se ministar mogao ponašati kako hoće. Drugo, sa gospodinom Lagumdžijom već smo dogovorili da oni u Ministarstvu rade na prijedlogu zakona o inostranim poslovima, koji do sada nismo imali, a koji se nije mogao usvojiti jer je ekipa Alkalaj-Silajdžić predlagala što niko normalan ne bi usvojio. I to je još jedan korak naprijed. Očekujem bolju saradnju Predsjedništva i Ministarstva inostranih poslova i bolji krajnji rezultat.

NN: Svi izjavljuju da je jedan od ciljeva BiH ulazak u EU. Koliko smo stvarno odmakli na putu ka evropskoj porodici?

RADMANOVIĆ: Mislim da smo dosta odmakli, iako ne dovoljno, ali to u Evropskoj uniji ne shvataju ili neće da shvate. Naime, na putu ka EU dva su problema. Jedan je naše sporo usvajanje određenih zakona i normi evropskog ponašanja i ukupnog prilagođavanja Evropi. Moramo samokritički reći da nismo dovoljno uradili i da mi u BiH nismo dostigli taj nivo da napredujemo brže prema EU. Ali, ima i drugi koncept, druga vrlo važna stvar, ako ne i prva, a to je odnos EU prema BiH. Dakle, da smo na nivou, evo uzmimo na primijer Slovenije, tvrdim da ne bismo napredovali prema EU. Reći ću i zašto. Evropska unija ne zna šta da radi ne samo sa BiH, nego i sa dobrim dijelom zapadnog Balkana. I razlog za to nije samo to što se oni nalaze u teškoj situaciji. Oni nisu znali ni prije tri godine kada se nisu nalazi u teškoj situaciji šta da rade sa zapadnim Balkanom i niko im to od nas ne kaže. Osim političkog stava, starog osam-devet godina, da je potrebno proširenje na zapadni Balkan, ostalo u EU regulišu birokrate. I oni kažu: "Niste ispunili ovu zapetu i ne možete. Nema tačke na pravom mjestu, ne možete." Ubijeđen sam da je ranije iznesen stav iz najmoćnije zemlje EU, Njemačke, da se dalje ne ide na proširenje, iako se od njega retorički povuklo, u stvari na sceni. To je greška EU, mislim da bi EU, radi svoje budućnosti, trebalo već da se zaokruži s ovih pet zemalja, koje imaju 17-18 miliona stanovnika, da mi postanemo dio EU i da onda idemo sa reformama iznutra. Neće se to desiti ako se bude čekalo da prolazimo preoces kao što je prolazila Hrvatska. Ubijeđen sam da će se ovdje javiti snage, odnosno postati dominantne snage koje će reći nećemo u EU. I to je, takođe, greška za EU, jer to znači period od 10 ili više godina. U tom periodu teško da postoje političari koji mogu da pretpostave šta će biti na turbulentnom Balkanu, ali sigurno jedna od opcija će biti - evo mi nećemo u EU. To nama jeste najveći problem. Međutim, ne treba u Evropi računati na to da je to samo nama problem. Često smo se u prošlosti na ovim prostorima i ponašali tako da napravimo problem sebi, ali i drugima.

NN: Za ulazak u EU vezuje se i zatvaranje OHR-a. Da li je na pomolu i taj potez, pošto se o njemu priča u zadnjih nekoliko godina, a to se još nije dogodilo?

RADMANOVIĆ: Evo, nisam pomenu, ali to je potvrda svega ovoga što sam rekao u odgovoru na prethodno pitanje. Dakle, stranci neće da odu odavde. Savjet za implementaciju mira, taj popularni PIC, već godinama govori kako će ići, a postavljaju uslove koje mi niti možemo niti hoćemo da ispunimo. Oni neće da odu. Oni hoće da kontrolišu BiH stalno i kontrolišu je više nego što to treba. Inckov rad se ne vidi nešto posebno kao kod nekih njegovih prethodnika koji su se smjenjivali i nametali, ali i on je nametao.

Samim svojim prisustvom i djelovanjem oni ruše osnovne demokratske principe Evrope. Dakle, mi ne može u EU, a ne zato što nismo ispunili ili riješili tzv. državnu imovinu. Želim, i za to se zalažem već ko zna koliko godina, da oni odu što je moguće prije i da nas puste da se ovdje dogovorimo i riješimo pitanja u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

NN: Da li možemo očekivati skori ulazak BiH u Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP). Kao jedan od datuma pominje se čak samit NATO-a u Čikagu.

RADMANOVIĆ: BiH je u MAP primljena uslovno. Da bismo krenuli ostvarivati taj MAP, nije nam potreban samit u Čikagu. Tu se neće ništa desiti, iako o tome svi pričaju. Dovoljno je da radno tijelo NATO-a, koje jednom mjesečno zasjeda u Briselu, konstatuje da smo ispunili uslov, tj. riješili vojnu imovinu, i mi smo u MAP-u.

Mislim da se to neće desiti u Čikagu, jer to nismo ispunili, odnosno nismo se dogovorili u vezi s imovinom. Načelni politički dogovor lidera političkih partija, čiji poslanici čine većinu u bh. parlamentu, postoji. Ali, to još nije krenulo u konkretnu priču i ne vjerujem da se može završiti do maja. Prioritet velikog samita NATO-a u Čikagu nije da kaže da je BiH riješila vojnu imovinu ili nije. Vojnu imovinu treba riješiti zbog nas unutar BiH, bez obzira na MAP. On će sam po sebi doći, ali ne sada u Čikagu. 

NN: Takođe, veliki problem za BiH je skori ulazak susjedne Hrvatske u EU, koji će, prema sadašnjim analizama i izjavama brojnih analitičara i stručnjaka, najviše pogoditi privredu. Šta država preduzima da se taj udar ublaži ili čak potpuno neutrališe?

RADMANOVIĆ: Kada je to u pitanju, u BiH moraju više preduzeti entiteti nego država, zbog nadležnosti koje su entiteske, a ne bosanskohercegovačke. Naravno, BiH je mogla da uradi neke stvari prije stupanja, o kojima sada svi pričaju, a prećutali su ili nisu primijetili, a koje su u startu mogle da nam olakašaju ulazak Hrvatske u EU. Govorim o graničnim prelazima sa punim kapacitetom, kojih je potrebno više na ovoj velikoj granici sa Hrvatskom, a samo su ugovorena dva. Zbog te sadašnje velike priča moram reći tim raznim političarima i privrednicima da smo mi iz BiH prihvatili da budu dva prelaza. To su nam Hrvati jasno rekli.

Ne mislim da ganjam vještice, da tražim i da kažem ko je bio kriv prije dvije-tri godine kada se pregovaralo o tome. Oni koji sada pričaju nisu vodili računa o tome, a sjedili su na raznim mjestima u Savjetu ministara, komorama...

Moguće je mnogo toga uraditi. Obavezni smo da iskoristimo to što je Hrvatska u EU. Ne mislim da će biti katastrofa. Prvo, svi su uz granicu dobro živjeli. Nama se sada od iduće godine. otvara granica od 1.000 kilometara sa EU. Dakle, svi koji budu živjeli u tom pojasu živjeće dobro. Naravno, to ne znači da država ne treba da preuzima kvalitetne i jasne mjere kako bi njena privreda dobro funkcionisala sa EU. To nije lako. Na tome se već radilo, samo rezultati još nisu vidljivi. Imamo još godinu dana da preuzmemo mjere, da iskoristimo to što je Hrvatska članica EU. Kada je politika u pitanju, već smo pokrenuli neka pitanja da to iskoristimo i mislim da ćemo imati koristi od toga. Naravno, ako privreda bude u minusu, onda džaba i politički.

NN: Gorući problem je i borba protiv terorizma. Pomenuli ste da aktuelni ministar ne radi skoro ništa. Da li su svi akteri u resoru bezbjednosti iskreni u pogledu te borbe i kako da ta borba bude što efikasnija?

RADMANOVIĆ: U borbi protiv terorizma sada moram sam sebe pohvaliti. Govorio sam mnogo prije nego što je Mevlid Jašarević pucao po američkoj ambasadi u Sarajevu. Govorio sam i prije nego što smo mogli da vidimo greške naših silnih obavještajnih i bezbjednosnih struktura u BiH.

U BiH postoje legla terorističkih organizacija protiv kojih se ne borimo kvalitetno ni mi u BiH, a ni međunarodne obavještajne organizacije koje sve to znaju, koje imaju kontakt i sa našim organizacijama i kojima to može biti veća opasnost nego BiH. Sada smo u situaciju kada nam nisu potrebne sjednice od nekoliko sati u kojima će novinari pratiti ko je duže ili više govorio, ili ljepše izgledao, već se operativno na višem nivou dogovoriti kako se bori protiv tog zla. Ne vidim da smo to dogovorili. Ako direktor Agencije koja je tu najodgovornija slaže javnost, domaći i svjetsku, o teroristi koji je pucao na američku ambasadu, nemamo šta više da pričamo u BiH. U svakoj normalnoj zemlji taj čovjek više ne bi bio direktor. Nažalost, on i danas drži predavanje koliko ima, kakvih ima, kakvi su i šta su.

NN: Mislite na Almira Džuvu?

RADMANOVIĆ: Mislim na direktora OBA, koji je izašao i rekao da je čovjek juče ušao iz Srbije, a sve agencije na svijetu znaju koliko je on proveo vremena u Gornjoj Maoči, gdje se obučavao, kada je prešao granicu i to se sada potvrdilo. To je odnos u BiH u kojem ljudi nekažnjeno mogu da rade šta god hoće. Niko neće odnijeti zemlju. Tu nije problem da li RS pravi probleme. Ovdje je, gospodo, problem što ljudi u Sarajevu ne rade svoj posao ili rade za nekoga, što nije u interesu ove zemlje. Prave probleme prvo Sarajevu, Federaciji, Bošnjacima i onda svima ostalima. Ne možemo se izboriti protiv tog zla na ovaj način. Imamo silne agencije OBA, SIPA, GP, Direkciju za koordinaciju policijskih tijela. Ne znam da li Amerikanci imaju toliko agencija. Naše agencije kažu ovdje ima terorista, a neki kažu možda nisu teroristi i na tome se završi. Na nesreću to nije u nadležnosti Predsjedništva BiH, jer bismo do sada preduzeli određene mjere. Pošto je direktna nadležnost Savjeta ministara nad ovim agencijama, oni ništa ne preduzimaju ili ne mogu da se dogovore i zato stojimo. Ali, bar se u ime Predsjedništva BiH, i u svoje ime, mogu zalagati kroz medije da se tog zla rješavamo brzo, inače na ovom prostoru niko neće živjeti normalno.

Istoričari da odrede gdje je mjesto Draži Mihailoviću

NN: U Srbiji se uveliko vrti priča o Draži Mihailoviću, gdje je sahranjen, ko je njegov egzekutor, da li ga treba rehabilitovati, o miridbi partizana i četnika. Kako ocjenjujete tu priču u vezi s Mihailovićem?

RADMANOVIĆ: To je jedno istorijsko pitanje koje je iz savremene istorije, dakle blisko sadašnjem trenutku, postoje živi akteri i uzbuđuju strasti. Treba podsjetiti da se u BiH i sada raspravlja da li je BiH hiljadugodišnja ili od 1995.

Takva pitanja će uvijek postojati, biće rasprave sa više ili manje strasti, zavisno od toga koliko političari i mediji učestvuju u tome. A, u ovom pitanju učestvuju. Prvo želim da kažem da sam antifašista po vaspitanju, po pripadnosti i da je moj sadašnji život vezan za partizanski pokret. Kad govorim o četničkom ili nekom drugom pokretu ne govorim sa tog stanovišta, nego sa onog što se stvarno dešava. Moglo se očekivati poslije tzv. promjena na prostoru bivše Jugoslavije, kažem tzv. ne zato što se nisu desile, nego zato što smo promjenama nazivali i što jeste i što nije, i da se raspravlja šta su komunisti radili. I kad je u pitanju Dragoljub Mihailović, i ne samo on, već još veliki broj ljudi, potpuno je jasno da pravosudni procesi nisu bili u skladu s normama koje danas imamo u razvijenom svijetu. To je činjenica u vezi s kojom svi treba da se slože. Nažalost, danas raspravljaju oni koji ništa ne znaju o Drugom svjetskom ratu, o sukobima na ovom prostoru, oni koji se nisu rodili ili jesu, koji jesu ili nisu čitali o tome ko je bio na pravoj strani, a ko nije.

Primjećujem, kao čovjek koji još nije ušao u potpunu suštinu i dubinu svega ovoga, da oni koji su najviše u posljednjih 20 godina galamili na komunizam potpuno prihvataju ocjene komunista o Draži Mihailoviću, ali vjerovatno ne prihvataju ocjene o ustašama tih istih komunista, a ne prihvataju ocjene tih komunista o zločinima koje su učinile muslimanske SS brigade...

To je ono što stvara probleme unutar BiH. To treba raditi na drugi način. Prepustimo istoričarima da odrede gdje je mjesto Dragoljuba Mihailović. One koji danas hoće da to presude podsjećam da je u zapadnoevropskoj literaturi poslije Drugog svjetskog rata dugo važio četnički pokret kao pokret otpora protiv nacizma. Podsjećem ih da imamo potjernicu, originalu, Hitlerovu za Dražom Mihailovićem, koja je ista kao i za Josipom Brozom. Govorim samo o nekim činjenicama, ne uzimajući sebi za pravo, kao brojni političari, koji ništa od ovoga ne znaju, ili vaše brojne kolege novinari, koji takođe malo znaju, da dajem ocjene ko je u pravu ako nije. Još ćemo raspravljati o tome. Na jednoj strani treba da budu svi koji osuđuju zločin, bez obzira na to da li su Dražini, partizanski ili ko zna koji. Naravno da nemaju svi istu težinu, ali njih moramo osuditi, pokloniti se nevino stradalima, a pustiti onima koji znaju time da se bave da ocijene stvarno mjesto u prošlosti tih ljudi. Nije još ni vrijeme za to. Ako biste pažljivo pratili istraživanje o prošlosti, i sada dolazimo do nekih dokumenata koji mijenjaju naše dosadašnje ocjene o stvarima koje su bile prije sto, dvjesta ili trista godina. Mi hoćemo da budemo sudije i da kažemo to je bilo tako. Teško ćemo doći do toga.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Vlajki: U RS postoje povlaštena klasa i tajkuni

    30.09.2014 17:50 - Dejan Šajinović, Foto A. Čavić

    U RS postoje budžetska povlaštena klasa i tajkuni, dok većina građana živi u siromaštvu, izjavio je Emil Vlajki, kandidat za predsjednika RS i predsjednik Partije ekonomske i socijalne pravde RS.

  • Lagumdžija: Mi se sad ne bavimo podjelom fotelja

    30.09.2014 08:08 - Nihada Hasić, Foto N. Uglješa

    Lider SDP BiH Zlatko Lagumdžija očekuje da će ova stranka nakon oktobra biti još jača u RS i da će na nivou FBiH i BiH ostvariti bolji rezultat nego na opštim izborima 2010. godine.

  • Željko Komšić: Nećemo blokirati uspostavu vlasti

    28.09.2014 21:30 - Nihada Hasić

    Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte BiH (DF) i aktuelni član Predsjedništva BiH, kaže da njegova stranka neće blokirati uspostavu vlasti nakon oktobarskih izbora, makar bila i u opoziciji.

  • Ognjen Tadić: Biću predsjednik svih građana

    28.09.2014 21:00 - Uroš Vukić

    Moramo ostaviti po strani retoriku podjela i raditi prema našoj evropskoj budućnosti i ja kao predsjednik RS ću izražavati jedinstvo svih građana kako bi se ovi ciljevi ostvarili, rekao je Ognjen Tadić, potpredsjednik SDS-a i kandidat Saveza za promjene za predsjednika RS.

  • Martin Raguž: Hrvati ključ rješenja za evropsku BiH

    26.09.2014 21:01 - Almedin Šišić

    Martin Raguž, lider HDZ 1990 i kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, vjeruje da je došao prelomni trenutak da BiH snažno krene u rerforme te se ubrzanim koracima vrati na evropski put.

  • Dragan Čović: Pobijediću ako ne bude izbornog inženjeringa

    26.09.2014 08:32 - Nihada Hasić

    Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH i kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, nada se da će opšti izbori 12. oktobra, "za razliku od prethodna dva izborna ciklusa", biti bez izbornog inženjeringa, fer i korektni.

  • Miroslav Kodžoman: Laktaši će biti poslovna oaza

    25.09.2014 21:05 - Uroš Vukić

    Miroslav Kodžoman, kandidat SNSD-a za načelnika Laktaša, kaže da će mu apsolutni prioritet, kao načelnika, biti taj da ova lokalna zajednica postane poslovna oaza.

  • Aleksandar Plazinić: Narodu je dosta političkih bajki

    24.09.2014 21:00 - Dejan Šajinović

    Preduslov povećanja investicija, smanjenja nezaposlenosti, povećanja životnog standarda, proizvodnje i ekonomskog blagostanja jeste stabilna politička situacija, rekao je Aleksandar Plazinić, kandidat za poslanika u NS RS ispred SP, diplomirani ekonomista iz Kneževa/Skender Vakufa zaposlen u "Elektrokrajini" Banjaluka. U politiku se aktivno uključio prije dvije godine, a član je Glavnog odbora SP i predsjednik Opštinskog odbora SP Kneževo/Skender Vakuf.

  • Bakir Izetbegović: Radončić je sam sebe diskvalifikovao

    23.09.2014 21:29 - Nihada Hasić

    Aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, koji je kandidat SDA za još jedan mandat u ovoj instituciji vlasti, tvrdi da zaslužuje pobjedu na izborima u oktobru jer su rezultati njegovog rada vidljivi i mjerljivi.

  • Salkić: Bošnjaci i Hrvati u RS građani drugog reda

    22.09.2014 21:01 - Uroš Vukić

    Ramiz Salkić, potpredsjednik Narodne skupštine RS i kandidat koalicije "Domovina" za potpredsjednika RS, rekao je da Bošnjaci i Hrvati u RS žive kao građani drugog reda iako su konstitutivni narod, koji po Ustavu ima sva prava na svakom milimetru države BiH.

  • Čavić: Očekujemo pobjedu na svim nivoima

    19.09.2014 21:00 - Almedin Šišić

    Dragan Čavić, lider Narodnog demokratskog pokreta (NDP) i nosilac liste ove stranke za Narodnu skupštinu (NS) RS, vjeruje u dobar izborni rezultat, koji će omogućiti učestvovanje NDP-a u strukturama vlasti.

  • Pavić: BiH treba da bude konfederacija ili labava federacija

    18.09.2014 09:04 - Dejan Šajinović

    BiH treba da bude konfederacija ili labava federacija uz strogo poštovanje Dejtonskog sporazuma, rekao je Marko Pavić, predsjednik DNS-a.

  • Džihad Erginaj: Turska u BiH nema svoje favorite

    16.09.2014 21:03 - Dejan Šajinović

    Turska nema svoje favorite na izborima u BiH, rekao je Džihad Erginaj, novi ambasador Turske u BiH.

  • Korin Jonker: Pratićemo da li su mrtvi prijavljeni namjerno

    14.09.2014 20:00 - Nihada Hasić

    Više od 300 posmatrača na terenu pomoći će Misiji OSCE-a da ocijeni da li će BiH ispoštovati svoju obavezu da u oktobru provede fer opšte izbore, kaže Korin Jonker.

  • Mur: BiH trebaju državnici spremni na kompromis

    12.09.2014 22:11 - Dejan Šajinović, Foto G.Šurlan

    BiH neće stići zemlje regiona ako građani budu birali najbolje nacionaliste. Treba da biraju najbolje državnike koji će iskazati spremnost za kompromis, rekao je Džonatan Mur, koji je prije nekoliko dana postao ambasador OEBS-a u BiH.

Oglasi za posao

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.