Aprilski podaci ukazuju na to da je sveukupna kondicija Republika Srpske i više nego dobra. Naime, prihodi od direktnih poreza bilježe rast od 123 miliona KM, a prihodi od PDV-a bilježe rast od 78 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine.
Ukupno je više javnih prihoda za dvije stotina miliona KM. S obzirom na to da se javni prihodi prikupljaju oporezivanjem ekonomske aktivnosti, potrošnje, profita, rada i da poreske stope nisu mijenjane, zaključak je da je rast na osnovu višeg nivoa ekonomske aktivnosti.
Brza (flash) procjena nivoa ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu je da je veći za pola milijarde KM. Sačekaćemo objavu krajem maja da potvrdimo navedenu procjenu, kada će domaći Republički zavod za statistiku objaviti zvaničnu procjenu.
Prosječan ekonomski rast u godini prije krize izazvan virusom korona bio je tri stotine miliona. Korigujući za inflaciju, koja je u ovom periodu bila niža nego 50%, možemo tvrditi da je nivo realne ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu veći nego prosječni godišnji u godinama prije kovida. To je nešto što predstavlja signal donosiocima odluka, da su aktivnosti koje se sprovode dobre u datom okruženju. U svijetu se nastavlja geopolitička i ekonomska borba, stalni nemiri. Sve se to reflektuje na domaći ekonomski sistem, na percepciju ka potrošnji, ka investicijama. Da nije tih dešavanja kao i unutrašnjih političkih trvenja, borbe za suverenitet, rezultat bi mogao biti bolji. Ono što proživljavamo na domaćem terenu već je viđeno. Ivo Andrić je u svom doktoratu "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine" prikazao lekcije osvajanja malih od strane velikih uz pomoć malih. Lekcije kao da nismo naučili, a onima koji ne uče iz istorije ona im se ponavlja. Tehnologija kojom su se velikaši u istoriji borili jedni protiv drugih dovođenjem "velikog brata" rezultirala je gubitkom posjeda svih. Ipak, treba se i mora biti optimista, jer najbolje što roditelji mogu da ostave svojoj djeci su teškoće, živimo u teškom vremenu u vremenu kada je uspjeh stigma.
Često se stvara percepcija da javno nije dobro da je budućnost u privatnom, dok ne dođe šteta iz privatnog pa se zapitamo zašto nije javno. Našem društvu trebaju ljudi koji imaju performanse, čiji rad se cijeni, zalaganje priznaje i na kraju podstiče. Postoje ljudi koji stvaraju negativnu percepciju i to nije samo pojava u našem društvu, to je svjetski trend. Svijet kakav poznajemo više ne postoji, kao što ne postoji dinamika ekonomskog rasta prije početka kovida, današnji domaći realni ekonomski rast je dvostruko veći nego ekonomski rast prije kovida. U martu misija Međunarodnog monetarnog fonda posjetila je Bosnu i Hercegovinu i dala svoje nalaze.
Prvo što treba reći jeste to da je međunarodni monetarni fond jedna od najkvalitetnijih globalnih institucija svijeta, trust mozgova u kojem je zaposleno 2.400 ljudi. Institucija koja je stvorena vizijom Majnarda Kejnza (ekonomiste) i koja treba da preduprijedi nastanak globalnih sukoba, a prema ekonomskim razlozima koji su doveli do Drugog svjetskog rata tog doba. Naime, rješavanje ekonomskih problema reparacije iz Prvog svjetskog rata, Njemačka je osiromašila i stvorila ambijent za ideju u Njemačkoj koja je iznjedrila Hitlera. Mnogo toga se promijenilo od vremena Kejnza, pa i geopolitika, nivo ekonomije, procenat stanovništva, a odlučivanje unutar ove institucije nije. Ipak, znanje i baza podataka kojom ova institucija raspolaže značajan su poligon za stvaranje novih ideja i uvid u neke stare. Ako želite da posmatrate ekonomske sisteme svijeta, nema boljih baza nego one kojima raspolaže MMF, naročito o položaju javnih finansija. Ako želite da vidite koliko osiguravajuća društva u Njemačkoj kupuju Njemačkih obveznica, izuzetno kvalitetan izvor su izvještaji MMF-a. Ukoliko želite da poznajete stanje u SAD, izuzetno kvalitetan izvor su izvještaji MMF-a. Kao i svaka institucija, tako i MMF trpi posljedice birokratizacije. Jedan od uglednih ekonomista je rekao da nema veće nesreće nego kad se mlad perspektivni ekonomista zaposli u MMF-u. Tamo njihove ideje umiru. To je slučaj kod većine starih, birokratizovanih sistema.
Postaju tromi, postaju stari i trendovi ih slome, ako se ne prilagode. Veoma pažljivo treba posmatrati njihove izjave, jer su one kvalitetne i izabrati neke da se ne složimo sa njima, ne da budemo nepristojni, nego kao izraz samosvijesti. Njihove preporuke često odgovaraju duhu domaćeg ekonomskog sistema, zasnovani su na starim informacijama, zasnovani su na nekim starim pravilima i odražavaju interes osnivača, tj. vlasnika. Dominantni uticaj imaju SAD. Naime, u posljednje tri godine date su 44 preporuka, a ispunjeno ih je sedam. Istim pristupom, a sa željom veće stope ekonomskog rasta, javne rasprave o ekonomskim idejama potrebno je pokušati odabrati 16% onih koje ćemo prihvatiti. S obzirom na to da je 19. marta objavljena Zaključna izjava misije MMF-a poslije obavljenih konsultacija prema članu četiri Statuta MMF-a za 2024. godinu. Na dokumentu od šest stranica dato je više preporuka i razmišljanja od kojih ćemo ukupno identifikovati šest.
Prostom računicom i iskustveno u prethodne tri godine, što nam ekonomski rast potvrđuje, jer je intenzivniji nakon virusa korona nego prije za tri puta nominalni, a dva puta realni trebalo bi da odaberemo jednu ili dvije koje ćemo prihvatiti. Jedna od svakako prihvatljivih je oporezivanje dividende (preporuka 1), jer postoji nesklad između oporezivanja rada i kapitala i sistemski problem da se kroz isplatu dividendi isplaćuju plate.
Ako je oporezivanje rada od 100 jedinica, obaveze prema državi su 31 KM , a kapitala tj. dobit uz isplatu dividende 10, nije li opravdano to prilagoditi kao okruženje, ali ne narušavajući konkurentnost naših privrednih društava. Čini se ispravna inicijativa da se poveća stopa naknada za rezerve komercijalnih banaka, da bi se smanjio odliv novca banaka iz zemlje, ali do nivoa koji neće uticati na rast kamatnih stopa (preporuka 2). Iako se ovom preporukom navodi da je poželjan rast kamatnih stopa u cilju pomoći daljem smanjenju inflacije, koja je u Bosni i Hercegovini dva procenta u prva dva mjeseca. Za ekonomske sistema kakva je BiH stopa inflacije od 4% do 7% je poželjna. Što se tiče preporuke da je aranžman valutnog odbora dobar (preporuka 3), on zaista i jeste, ali njegova rigidnost nas sprečava u povećanju kreditnog rejtinga. Posljednja objava agencije "Standard i Poor" za rejting BiH ukazuje da je upravo rigidnost koja postoji u BiH najbolji način da njenim smanjivanjem povećamo kreditni rejting.
Npr. Monetarni autoritet Hong Konga, koji je zasnovan na aranžmanu valutnog odbora, ipak je fleksibilniji. Od rigidnosti do fleksibilnosti u aranžmanima valutnog odbora postoji prostor za napredak. Ne bi slijepo trebali pričati o očuvanju aranžmana valutnog odbora i njegovu rigidnost pravdati strahom.
O svemu treba razgovarati, o novim idejama i modalitetima. Rizici koji su navedeni kao rizici povećanja plata u javnom sektoru kao rizik koji može da poveća inflaciju (preporuka 4), nije li ispravno kada imamo usporavanje tražnje u Evropskoj uniji kreirati tražnju na unutrašnjem tržištu. Fiskalna i spoljna održivost i vođenje računa o njoj (preporuka 5), nije li deficit od 2,5% ispravan kada imamo nizak nivo duga, jedan od najnižih u regionu i svijetu, kada inostrana tražnja usporava i kada veliki ekonomski sistemi SAD, Kina, Francuska prave rekordne deficite +5%. Nije li iskustvo smanjenja unutrašnje tražnje mjerama štednje koju smo imali u Republici Srpskoj u 2010. godini dovelo do pada zaposlenosti za 20.000 i više ljudi.
Taj period je period realnog ekonomskog rasta od 2%, što je nisko za stepen razvoja na kojem je trenutno Republika. Nije li bolje 4%, čime se ne treba zadovoljiti nego težiti ka 8%. Što se tiče pripreme za potencijalni manjak sredstava u budžetu, ona se čini iluzorna iz jednostavne činjenice da je samo u prva tri mjeseca ove godine veći javni prihod u Republici Srpskoj nego prošle godine za 200 miliona.
Za očekivati je, ako nas nečemu uči ekonomska istorija, da će rezultat biti ne potencijalni manjak, nego izvjestan višak od 800 miliona KM. Ipak u vremenu koje predstoji treba sa stanovišta upravljanja javnim novcem biti oprezan. Dok su npr. SAD u posljednjih 12 mjeseci kratkoročno emitovale hartija od vrijednosti u iznosu od 77% ekonomije, to će trebati refinansirati, a to će tokove novčane mase usmjeriti ka SAD. O kakvim finansijskim operacijama se radi, svjedoči podatak da, ako bi naš ekonomski sistem koristio sličan pristup, to bi značilo da se Republika Srpska kratkoročno zaduži 12,5 milijardi KM. Zaduživanje u SAD je sa rokom dospijeća i do tri dana. Iznos od 800 miliona KM većeg javnog prihoda je približan iznosu koliko se Republika planira zadužiti vanjskim dugom. Treba sa pažnjom pratiti kretanje ekonomske aktivnosti, jer veća aktivnost znači veći budžet, a veći budžet je veća sigurnost. Prisjetimo se 2020. godine i odgovora na kovid.
Da nije bilo podrške javnih finansija, današnji rezultati ne bi bili ovakvi. Ono što je šteta jeste ne pokušati povećati javni prihod za još toliko, što je na kratak rok neizvjesno, a na dugi rok sigurno. Što se tiče javnih preduzeća, treba odrediti koliko se stvara bruto dodate vrijednosti u javnom preduzeću po zaposlenom i težiti da bude veća, narativ je da je dodata vrijednost u privatnom preduzeću veća, jeste ukupno, ali po zaposlenom nije. Imovina javnih preduzeća je 14,7 milijardi, dodata vrijednost 1,9 milijardi KM, dok je imovina privatnih preduzeća 25 milijardi KM, a dodata vrijednost 6, barem na to ukazuju podaci iz finansijskih izvještaja u 2022. godini.
Čekamo podatke za 2023. godinu i značaj bi predstavljao proučavanje podataka u posljednjih 10 do 15 godina. Fiskalne rizike treba jasno identifikovati i njima upravljati. Treba imati mjere za ukidanje kontrole povećanja kamatnih stopa za kredite i osigurati klasifikaciju aktive banaka i rezervisanja da tačno održavaju kreditni rizik i gubitke (preporuka 6), nije li u vremenu krize, neizvjesne ekonomske perspektive, gdje prevladavaju negativni rizici, opravdano, iako netačno, postaviti rezervisanja za kreditne gubitke na više? Nije li biti stroži i imati veće rezerve za potencijalne gubitke opravdana mjera, mjera koja sprečava rast kamatnih stopa u vremenu kada kamatne stope rastu.
Jer se na taj način štiti standard građana, pravi podsticaj za potrošnju i investicije. Navedene preporuke, njihovo prihvatanje ne čine se ispravnim, ili u omjeru da se prihvati svaka peta i na taj način uputi jedan drugačiji pogled, obogati bogato iskustvo Međunarodnog monetarnog fonda. Sve preporuke u vezi s tehničkom pomoći treba prihvatiti i na taj način otvoriti prostor za upoznavanje, debatu o pitanjima ključnim za domaći ekonomski prostor. Program procjene finansijskog sektora, dubinske analize je dobrodošao i svaka tehnička misija, jer ona pruža prostor za debatu, za razvoj ideje, za novo viđenje. Ekonomski podaci nakon kovida i prije kovida ukazuju da su stvari drastično drugačije.
U vremenu kada je nastala zdravstvena kriza svaka država je bila za sebe, nije bilo dovoljno vakcina, nije bilo dovoljno maski, nije bilo dovoljno saradnje. Poruka, kad je veliki problem, onda si sam, društvo je samo, nacija je sama. Nakon toga ipak je počela saradnja, ali je poruka, iskustvo je zadržano. Samoodrživost je nužni preduslov za uključivanje u svjetske odnose, hrana, energija, voda - tzv. sveto trojstvo budućih ekonomksih odnosa.
Eksterni događaj poput kovida pružio je uvid i okrenuo pažnju sa globalizacije na nacionalnu održivost. U ekonomsko osvajanje svijeta Kina je krenula kada su se prehranili, svojim resursom u hrani. Republika Srpska nikada neće postati Kina, ali da će biti bolje mjesto za život u godinama ispred nas, vjerovatnoća pokazuje da hoće.
Životni standard polako se povećava, a taj trend treba ubrzati, potrebno je promovisati ideje gdje dugoročno želimo da budemo i kako da do toga dođemo. Resursi koje imamo su nužan, ali ne i dovoljan uslov. Neko to treba da organizuje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.