Obrazovanje

Fakulteti u BiH u raskoraku sa potrebama tržišta

Fakulteti u BiH u raskoraku sa potrebama tržišta
Fakulteti u BiH u raskoraku sa potrebama tržišta
D. Šajinović

SARAJEVO - Nastavni planovi Univerziteta rijetko se ili nikako usklađuju s potrebama, upisne kvote na visokoškolskim ustanovama godinama se malo prilagođavaju stanju na tržištu rada, a nedostatak praktične nastave jedan je od gorućih problema visokog obrazovanja u BiH.

Ovo je zaključak okruglog stola "Akademac - obrazovan i zaposlen" u organizaciji Omladinskog komunikativnog centra Banjaluka i Američke agencije za razvoj USAID, održanog u Sarajevu.

Prema riječima Ante Jurića Marijanovića, program menadžera OKC-a, asocijacija "Akademac", koja okuplja sedamdesetak uticajnih pojedinaca iz sfere visokog obrazovanja, biznisa i političkog i društvenog života, provela je istraživanje koje je jasno pokazalo da je nedostatak praktične nastave usmjerene ka stvarnoj obuci studenata i dalje jedan od gorućih problema.

Istakao je da je najvažniji rezultat "Akademca" nakon godinu dana rada saglasnost šest vodećih univerziteta u BiH da pri svakom fakultetu bude osnovan savjet za povezivanje sa tržištem rada u kojem bi sjedili poslodavci, profesori, studenti i druge zainteresovane strane.

"Oni će se prvenstveno baviti uspostavljanjem sistema prakse, prilagođavanjem nastave u skladu sa potrebama poslodavaca i tržišta. Za to smo dobili podršku sa rektorata šest javnih univerziteta u Banjaluci, Tuzli, Sarajevu, Istočnom Sarajevu, te Univerziteta "Džemal Bijedić" i Sveučilišta u Mostaru. Mi ćemo do kraja godine inicirati uspostavljanje tog tijela na sve jednom fakultetu tih univerziteta", rekao je on. 

Denis Mušić s Fakulteta informacionih tehnologija Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru predstavlja jedan od primjera na koji način bi sve visokoškolske ustanove trebalo da prilagođavaju nastavu potrebama tržišta. On smatra da je studentima u interesu da ono što će naučiti na fakultetu odmah mogu primijeniti kad se zaposle, a istovremeno poslodavci mogu znati da dobijaju radnike koji odmah mogu početi kvalitetno da rade.

"Mi smo kao fakultet prepoznati pa nam dolaze studenti iz cijele regije - Srbije, Hrvatske, ali sve češće kroz razmjene i iz Italije, Španije i drugih zemalja", rekao je on.

Narcisa Bašić-Gatović, projekt menadžer u Centru za specijalističke edukacije u industriji namještaja "Format", navela je primjer loših upisnih politika u segmentu drvne industrije. 

"U sljedeće tri godine u tri kantona biće potrebno 1.500 osoba u drvnom sektoru, a u obrazovnim institucijama u kojima se ta zanimanja stvaraju ima 150 studenata, znači potrebe su 10 puta veće", navela je ona.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije