SARAJEVO - U okviru Senata Univerziteta u Sarajevu, koji ima više od 30 članica, četiri su žene. Jedna od njih je dekanesa Medicinskog fakulteta Almira Hadžović-Džuvo, koja je ujedno i prva žena na čelu ovog fakulteta u njegovoj historiji.
Na početku razgovora ona nam pojašnjava zašto je tako malo žena na čelnim pozicijama fakulteta: "Boreći se kroz istoriju za svoja prava, žene su se najkasnije izborile za pravo obrazovanja, tako da su i kao studentice dosta kasno ulazile u sistem visokog obrazovanja. Kako je bilo teško ući, tako je bilo još teže doći do rukovodećih pozicija."
Preuzimanje univerziteta
Prema njenim riječima, pozicija dekana je ranije bila protokolarna, ali posljednjih godina je više menadžerska. Kako se povećava broj žena na menadžerskim pozicijama, tako je trend i u svijetu da žene preuzimaju vodeće obrazovne institucije. Tako je Harvard preuzela žena, prvi put u njegovoj historiji, Oksford je također prošle godine preuzela žena. No, danas je medicina postala takoreći ženska profesija, budući i da do 70 posto upisanih studenata u pojedinim generacijama na Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu su žene.
S obzirom na to da je profesorica fiziologije, Hadžović-Džuvo nam pojašnjava koje su prednosti žene kao menadžera: "Fiziološke razlike vode i psihološkim razlikama, tako da to rezultira različitim pristupom žena u odnosu na muškarce određenim situacijama. To se posebno vidi u tzv. soft skils, gdje žene prednjače. Žene mogu obavljati više poslova u isto vrijeme, što u menadžerskim poslovima vodi boljem sistemu organizacije. Zatim sposobnost žena da komunikacijskim vještinama rješavaju konfliktne situacije, jer to rade sa većim osjećajem empatije, što potiče od majčinskog instinkta, smirenije prilaze problemima. Žene donošenju odluka pristupaju intuitivno, što muškarcima često nedostaje, i uspješnije su u predviđanju eventualnih posljedica svojih odluka. Zatim, na putu ka rješavanju problema najčešće unaprijed vide cilj, a muškarci većinom rješavaju stvari u hodu i postepeno dolaze do cilja. Prepoznavanjem tih razlika u zadnje vrijeme raste i trend preuzimanja menadžerskih pozicija. Naravno, još postoje predrasude i tzv. efekat staklenog plafona."
Govoreći o predrasudama i preprekama, rekla je da su one prisutne u našoj sredini, prvenstveno zbog, za naše podneblje, specifičnih kulturoloških i običajnih prilika. Međutim, često su prepreke i u samim ženama. Za muškarca se kaže da najčešće iza njega stoji uspješna žena, a žena da bi se smatrala uspješnom mora da bude ostvarena na svim poljima. U razmišljanju da preuzmu odgovornost, teško se odlučuju zbog toga što rukovodeće funkcije iziskuju određena odricanja.
"Limiti su često u ženama jer se nije lako odlučiti da prioritete presložite. U našoj sredini predrasude postoje. Ali kada pokažete da ste kompetentni, odlučni i da znate kako doći do cilja, predrasude nestaju", kaže Hadžović-Džuvo.
Prema njenim riječima, u prihvatanju odgovornih funkcija vrijeme koje se može posvetiti drugim stvarima nevezanim za posao zaista je ograničeno.
"Radno vrijeme nikad ne završava kada i kod ostalih uposlenika, ja sam zadnja koja napušta fakultet, radim i kod kuće, nekad i iza ponoći odgovaram na mailove. Tako da kad imate ograničeno vrijeme, u tom vremenu morate posložiti listu prioriteta. Ono što je na prvom mjestu meni je porodica, ali puno energije ulažem i u ostale stvari koje čine život vrijednim, posebno prijateljstva. Ostavljam vremena i za sport jer kao specijalista sportske medicine pokušavam dati primjer koliko je fizička aktivnost bitna za zdravlje", kaže Hadžović-Džuvo.
Ohrabrenje
Ona je spomenula izreku da iza uspješnog muškarca stoji uspješna žena, a na pitanje ko stoji iza Vas kao uspješne žene, odgovara: "Iza uspjeha stoji 20 godina akademske karijere. Naravno, važno je da imate nekoga pored sebe da vam daje podršku, to je osoba koja stoji uz vas, a ne iza vas. Ali da biste opstali kao uspješna žena, morate imate rezultate."
Njen radni dan počinje ranim ustajanjem, na poslu nema praznog hoda, a kada se vrati kući, pokušava što više vremena provoditi sa sinom, brinuti se o njegovom obrazovanju, što joj je, kako kaže, i najvažnija obaveza u životu. Barem dva puta u sedmici bavi se sportom, a bar jednom sedmično druži se s prijateljima. Kada se završe sve poslovne i porodične obaveze u toku dana, prije spavanja počinju pripreme za novi radni dan.
Na pitanje mogu li porodica i karijera zajedno, Hadžović-Džuvo odgovara da mogu, samo je bitno pravilno rasporediti vrijeme.
"Zato bih ohrabrila žene da što više preuzimaju odgovorne funkcije. Iako postoji trend preuzimanja menadžerskih pozicija, važno je spomenuti podatak da bi ovim tempom trebalo više od 400 godina kako bi se izjednačio broj žena i muškaraca na rukovodećim pozicijama u svijetu", zaključuje Hadžović-Džuvo.
Kako je istakla, uvijek ostavi vremena i za sport jer kao specijalista sportske medicine pokušava dati primjer koliko je fizička aktivnost bitna za zdravlje.
Što na umu, to na drumu
"Almira je vrlo korektna koleginica u akademskoj saradnji i vrlo susretljiva osoba spremna da pomogne. Ona je žena sa jasnim stavom, nema kalkulacija u životu, što misli, to i kaže", kaže Nedžad Korajlić, dekan Fakulteta za kriminalistiku Univerziteta u Sarajevu.
("Oslobođenje" i "Nezavisne novine" u okviru projekta "Poslovne žene kao liderke i uzor u BiH" zajednički predstavljaju uspješne žene: Kroz razgovore s njima upoznaćemo javnost o njihovim motivima, putu ka uspjehu, preprekama, prateći i njihove lične priče)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.