Obrazovanje

Matović: Ukidanje jezika pokušaj ukidanja identiteta

Matović: Ukidanje jezika pokušaj ukidanja identiteta
Matović: Ukidanje jezika pokušaj ukidanja identiteta
Vesna Duka

TREBINJE - Profesor srpskog jezika i književnosti iz Nikšića Veselin Matović glavni je i odgovorni urednik časopisa "Slovo", na čijoj je promociji u Trebinju govorio o ukidanju srpskog jezika u Crnoj Gori, kao i o svim nepravilnostima koje su uslijedile.

Naime, on je jedan od 27 crnogorskih profesora koji su prije dvanaest godina ustali protiv ukidanja srpskog jezika, a za uzvrat je, kako u šali ističe, dobio radnu knjižicu.

Ističe  da mu nije mu žao i da bi i danas učinio isto, jer je svjestan da ukidanje jezika znači pokušaj ukidanja srpskog identiteta u ovoj državici, ali mu je, pri svemu tome, bilo draže što su i njihovi učenici pokazali tu svijest, tražeći natrag svoj jezik i svoje profesore.

Iako se to nije dogodilo, a vlast, kako kaže, nasilno, iznebuha i iz hajdučke zasjede izvršila preimenovanje srpskog jezika u crnogorskim školama, taj jezik njihovih praotaca se i danas njeguje u Crnoj Gori, a svih ovih dvanaest godina izlazi časopis "Slovo",  pokrenut kao prvi znak revolta protiv preimenovanja maternjeg jezika.

"Kada sam ja lično javno upitao direktora Zavoda za školstvo mogu li sjutra ući u učionicu i reći da sam profesor srpskog jezika, on mi je mirno rekao da ne mogu, ja više nisam ni ulazio u učionicu", prisjeća se profesor Matović.

Kaže da preimenovanje jezika znači preimenovanje svega, jer je sve u jeziku, a to se uskoro počelo i potvrđivati i još se potvrđuje, iako su crnogorske vlasti sve pokušale uviti u oblandu demokratske priče, ali ni običan svijet sve do danas to još ne vidi i ne razumije posljedice, iako je odmah uslijedila promjena nastavnih programa i udžbenika, iz kojih se najprije protjeruje prvi srpski prosvjetitelj  sveti Sava, što je poslalo jednu veliku poruku, koja i danas pokušava da se realizuje.

"Preimenovanje jezika znači i preimenovanje Crkve, što se danas pokušava uraditi u Crnoj Gori, gdje se pokušava otuđiti i imovina Srpske pravoslavne crkve i instalirati nekakva jeretička organizacija, koja se pokušava proglasiti crkvom. Sa svetim Savom se iz programa isključije još preko 40 najznačajnijih srpskih pisaca, među kojima je, primjera radi, i Jova Jovanović Zmaj, koji se i ne pominje od prvog osnovne do četvrtog gimnazije. Naša djeca završe gimnaziju, a nikada ne čuju za 'Plavu grobnicu', za 'Jamu' Ivana Gorana Kovačića, ne znaju ko je tamo bacao i koga je bacao", objašnjava dalje profesor Matović, dodavši da je, pored svetog Save, udareno na još dvije ključne tačke srpske istorije - Vuka  Karadžića, koga su izveli na optuženičku klupu jer je on tobože najveća smetnja ostvarenju crnogorskog identiteta, i Njegoša, koji je u čitankama predstavljen kao malo zastarjeli romantičarski pjesnik, jer nema ni kome je posvećen 'Gorski vijenac', a nema nijedne riječi ni o Kosovu ni o Milošu Obiliću", negoduje profesor Matović.

"Crna Gora je sve do prije dvadeset godina bila najćiriličnija među republikama bivše Jugoslavije, ćiriličnija od Srbije, pa čak i od Makedonije, u kojoj je bila albanska latinica, jer su do tada kod nas sva štampana izdanja bila na ćirilici, udžbenici, novine, sva izdavačka djelatnost, a ovo se pismo smatralo i zvaničnim pismom u Crnoj Gori, dok su latinične knjige i časopisi u Crnu Goru stizali iz Zagreba, Sarajeva ili Beograda. Sada, međutim, imamo jednu potpunu i nasilnu latinizaciju", tvrdi dalje profesor Matović.

Negodujući i zbog novih crnogorskih ličnih dokumenata, u kojima, ako želite, samo vaše ime može biti ćirilicom ispisano, profesor Matović kaže da u Crnoj Gori ipak ima toliko snage srpske i toliko zdravlja na svakom koraku, gdje se pišu i štampaju dobre knjige, časopisi na srpskom jeziku.

"Dakle, udar nađe iskru u kamenu", ističe on.

O jeziku u RS

Najbolje stanje sa srpskim jezikom i ćiriličnim pismom profesor Veselin Matović ocjenjuje u Republici Srpskoj, gdje se, među svim srpskim zemljama, po njegovom mišljnju, najviše njeguje maternji jezik.

"Skoro sam bio u Banjaluci i uvidio da je u Republici Srpskoj, na sreću, najstabilnije stanje sa ćirilicom, na šta utiče mnogo faktora i to mi je veoma drago", dodao je on.

 

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije