Koja je vjerovatnoća da dijete roditelja koji su nosili plavi mantil i bavili se zanatskim zanimanjem obuče bijeli mantil?
Ako je suditi prema rezultatima istraživanja pod nazivom "Mladi - naša sadašnjost" Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu, samo deset odsto mladih osoba čiji roditelji imaju završenu samo osnovnu školu uspijeva da završi fakultet - svako treće "radničko" dijete ima samo osnovnu školu, a 60 odsto njih svoje obrazovanje završava sa srednjom školom, piše "Politika".
Dragan Stanojević, asistent na Katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, kaže da podaci izvedeni iz ovog istraživanja nedvosmisleno svjedoče da čak 60 odsto mladih ima isti nivo obrazovanja kao i njihovi roditelji.
"Polovina mladih koji su završila fakultet imaju roditelje koji su završili fakultet, a tek svaka peta mlada osoba koja pripada kategoriji akademski građanin ima roditelje koji su završili samo srednju školu. Kada su u pitanju mladi koji imaju završenu samo srednju školu, podaci pokazuju da čak 75 odsto njihovih roditelja ima završenu samo srednju školu, a skoro polovina mladih koji imaju završenu samo osnovnu školu potiče od roditelja sa srednjoškolskim obrazovanjem", ističe ovaj sociolog.
Sagovornik "Politike" ističe da je stepen samoreprodukcije najveći u srednjoj klasi - to drugim riječima znači da će dijete roditelja koji su završili srednju školu najvjerovatnije "ostati" na srednjoškolskoj diplomi.
"Svega petina roditelja sa srednjoškolskim obrazovanjem uspijeva da obezbijedi uslove za sticanje fakultetske diplome svojoj djeci", kaže dr Stanojević.
Međutim, zanimljivost izvedena iz ovog istraživanja glasi da je najviši stepen silazne obrazovne pokretljivosti prisutan u najvišoj socijalnoj klasi jer je skoro polovina djece roditelja s visokim obrazovanjem ostala na nivou srednje škole. U najtežoj poziciji nalaze se mladi čiji roditelji imaju samo osnovno obrazovanje i njima je najteži uspon u prvu sljedeću obrazovnu kategoriju.
Iako su sociolozi ujedinjeni u zaključku da je obrazovanje najjača "viza" za izlazak iz socijalne klase kojoj pripadamo i prolazak u višu klasu, profesor na Katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu Slobodan Cvejić upozorava da se već sada djeca iz seoskih sredina, djeca roditelja sa osnovnom školom i djeca koja pohađaju srednje stručne škole u izuzetno malom procentu (manjem od jedan odsto) nalaze na studijama. U fakultetskim amfiteatrima uglavnom sjede pripadnici srednje i više klase. Ipak, u posljednjih 10 godina porastao je broj studenata čiji su roditelji završili srednje škole.
"Naše istraživanje pokazuje da 38 odsto studenata ima očeve s visokim obrazovanjem, a takvih očeva u populaciji ima svega sedam odsto. Samo pet odsto seoskih domaćinstava ima studenta, a šansa da dete upiše fakultet pet puta je veća ako otac ima visoko obrazovanje nego ako ima osnovno obrazovanje ili manje od toga", kaže Cvejić.
Problem srpskog obrazovanja je, kaže on, u tome što se na budžetskim studijama nalaze uglavnom djeca bogatih roditelja, jer su oni najviše ulagali u njihovo obrazovanje, pa ta djeca uglavnom "sa svim peticama" dolaze iz srednje škole, a djeca siromašnijih roditelja nalaze se na samofinansirajućim studijama ili na privatnim fakultetima, gdje su cijene paprene.
Izlaz iz ovog začaranog kruga vidi u uvođenju linearnih školarina - ako školarina bude 200 ili 300 evra za sve studente, to će moći da podnesu i bogate i siromašnije porodice.
"Samoreprodukcija u okviru najviše klase iznosi čak 40 odsto. To znači da čak 40 procenata sadašnje ekonomske i političke elite na pitanje šta su bili vaši roditelji odgovara - direktor ili vlasnik preduzeća. Svega dva odsto njih kaže - radnik. Ako se ima na umu da je obrazovanje jedina viza koja vodi iz sveta siromašnih, onda obrazovanje mora da bude dostupno svima, jer svako demokratsko društvo počiva na vertikalnoj prohodnosti", zaključuje Cvejić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.