Obrazovanje

Uče programiranje koje se više ne koristi

Uče programiranje koje se više ne koristi
Uče programiranje koje se više ne koristi

BANJALUKA - Koliko su učenici u Republici Srpskoj optereći nepotrebnim i obimnim gradivom najbolje pokazuju primjeri da se u nekim predmetima još izučava sistem rada motora kojih uopšte nema u prodaji ili programiranje za računarske programe koji se ne koriste duže od deset godina.

Na ovaj apsurd upozoravaju i učenici i nastavnici, a iako se posljednjih 15 godina govori o izmjenama nastavnih planova i programa, dosadašnji pomaci su vrlo mali, smatraju nastavnici.

Svetlana Borojević, predsjednica Mreže savjeta učenika RS, kazala je da je nepotreban sadržaj u udžbenicima glavni problem i  da se svi učenici na to stalno žale.

"Na primjer, mi koji idemo smjer tehničar drumskog saobraćaja učimo o radu motora koji niti se koriste negdje više niti se proizvode više. Ili, na primjer, iz predmeta bezbjednost saobraćaja učimo neke propise iz zakona koji datira iz bivše Jugoslavije, a nigdje se ne spominju zakoni koji sada važe", ističe Borojevićeva.

Ona je navela i primjer gdje se u predmetu informatike uči programiranje za računarske programe koji su se prestali koristiti prije više od deset godina.

Sličnog mišljenja je i Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata prosvjetnih radnika RS, koji kaže da se o izmjenama udžbenika i nastavnih planova i programa govori godinama, ali da se ništa ne rješava.

"Kao nastavnik moram reći da je gradivo preobimno i da se svaki predmet može smanjiti i do 20 odsto. Problem nije samo u srednjim već i u osnovnim školama, pa najveći problem imaju učenici šestog razreda, koji zbog težine torbe i previše udžbenika jednostavno ne mogu normalno stajati, vuče ih unazad. Oni nose najviše udžbenika u školu", istakao je Gnjatić.

Vladimir Jagodić, direktor Medicinske škole Banjaluka, smatra da su raniji nastavni planovi i programi bili puno bolji nego sadašnji.

"Sada su uvedene neke bespotrebne stvari koje učenici moraju učiti, a izbačene su neke bitne, Na primjer, Medicinska škola nema predmet geografiju, što je totalni apsurd, ili se toliko malo pažnje posvećuje fizičkom vaspitanju pa se vrlo malo škola u Banjaluci može pohvaliti da ima pristojnu fiskulturnu salu", istakao je Jagodić.

Predrag Damjanović, direktor Republičkog pedagoškog zavoda, kazao je da se u 16 srednjih škola eksperimentalno sprovode novi nastavni planovi i programi i da će se nakon analize kako je to prihvaćeno biti odlučeno da li će oni biti uvedeni u sve škole.

"Mi stalno radimo na poboljšanju udžbenika i već su urađene neke korekcije i adaptacije u 16 udžbenika. Stalno radimo analize i pratimo stanje, na osnovu čega ćemo pokušati da olakšamo učenicima da ne uče bespotrebno gradivo", istakao je Damjanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije