BANJALUKA - SAD smatraju da Rusija i dalje treba da bude važan snabdjevač nafte i gasa u Evropi, ali da Evropa treba da radi na diverzifikaciji snabdjevača, rekla je Robin Danigan, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za energetsku diplomatiju.
"Ono što je važno jeste da svaka zemlja može da izabere od koga želi da kupi gas i nikad ne treba da dođe u situaciju da zavisi od samo jednog izvora. Ali niti SAD, niti EU ne predlažu da Rusija treba da prestane da izvozi energiju u Evropu, nego da mora da igra prema evropskim pravilima", naglasila je Daniganova u razgovoru za "Nezavisne" i još nekoliko bh. medija, podsjetivši da u Evropi već postoji trajna i značajna infrastruktura kojom ruski gas pristiže u Evropu.
Daniganova je naglasila da je Evropa mnogo bolje prošla u energetskoj krizi 2014. od one 2009. kada je Ukrajina zbog svađe u vezi sa cijenom gasa sa Rusijom prekinula dotok gasa ka Evropi zato što je ostvarila napretak u implementaciji Trećeg energetskog paketa, te zato što gasna infrastruktura danas omogućava bolju povezanost i mogućnost obrnutog toka gasa.
Ona je preporučila Evropi da gradi gasne terminale, nastavlja da unapređuje gasnu infrastrukturu, diverzifikuje ne samo snabdjevače nego i proizvodnju vlastite energije iz različitih izvora, posebno obnovljivih, te da radi na izgradnji južnog gasnog koridora kojim bi kaspijski gas pristigao u Evropu.
Govoreći o "Južnom toku" podsjetila je da je EU rekla svim zemljama koje su bile uključene u projekat "Južni tok" da njihovi sporazumi moraju biti usklađeni s evropskom regulativom.
"Da li je to projekat koji je potreban Evropi - kako ja to vidim, cilj je da se u Evropu dovede isti gas istim kupcima od strane istog dobavljača, ali samo kroz drugu rutu. Nama se to ne čini dobrom investicijom u dugoročnu energetsku bezbjednost", naglasila je ona.
Istakla je da je proteklih godina globalno došlo do velike promjene u energetskom sektoru, podsjetivši da su se pored ruskog gasa i nafte pojavili novi snabdjevači, uključujući SAD, koje će umjesto da uvoze 65 odsto gasa od naredne godine postati izvoznik gasa, te je podsjetila da se pojavljuje ogromna količina novih gasnih nalazišta u Africi i u drugim regionima. Kada se radi o nafti, naglasila je da su SAD u protekle tri godine povećale svoju proizvodnju domaće nafte za tri miliona barela dnevno.
Ocijenila je da je dio razloga za pad cijene nafte globalna promjena u snabdjevačima i potrošačima nafte, podsjetivši da su ranijih godina glavni potrošači bile Evropa i SAD, a da sada azijske zemlje najviše utiču na potrošnju nafte.
Kazala je da su mnogi proizvođači nafte iz škriljaca u SAD rekli da su u stanju da budu profitabilni čak i ako cijena nafte padne na 40 dolara. Rusija, kako je navela, doživljava probleme zbog niske cijene nafte i zbog sankcija zbog njene politike prema Ukrajini.
"Nadam se da će sve to natjerati Rusiju da razmisli o svojim agresivnim postupcima na Krimu i Ukrajini i da će implementirati minski sporazum koji je dogovoren u septembru", rekla je Daniganova.
Istakla je da je kriza u Ukrajini pokazala da energija može biti korištena kao sredstvo političkog pritiska i da može ukazati na ranjivost zemlje.
Govoreći o energetici na Balkanu, ocijenila je da Hrvatska može postati značajni energetski centar kroz terminal na Krku koji bi mogao biti izgrađen, kao što je nedavno napomenuo Džozef Bajden, američki potpredsjednik.
"Taj projekat je na listi zajedničkih interesa EU i vjerujem da će dobiti sredstva za izradu studije izvodljivosti", navela je ona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.