BRISEL - Evropska unija intenzivno proučava posljedice obustavljanja izgradnje gasovoda Južni tok, a u planu je serija sastanaka kako bi se riješila novonastala situacija, kažu u sjedištu Evropske komisije u Briselu.
"Sve će biti jasnije nakon konferencije o energiji u Sofiji, sledeće nedjelje#, rekla je danas novinarima u Briselu portparolka EK za pitanja energije, Ana-Kajza Itkonen.
Sastanak u Bugarskoj, na kome će učestvovati ministri energije devet članica EU, koje su direktno ili indirektno pogođene odlukom ruskog predsjednika Vladimira Putina da se prekinu radovi na izgradnji gasovoda, održaće se 9. decembra.
"Ovaj skup je bio odavno zakazan, s tim što će Južni tok sigurno biti jedna od glavnih tema", izjavila je ona.
U Komisiji odbacuju Putinove tvrdnje da se EU protivila izgradnji gasovoda, već tvrde da su samo insistirali da on radi u skladu sa evropskim propisima, koji zabranjuju da ista firma bude i vlasnik gasovoda i jedini distributer gasa.
Oni podsjećaju da je ruski gasni gigant Gasprom odavno podnio Komisiji zahtjev za izuzeće iz ovog pravila za gasovod Opal, koji najvećim dijelom prolazi kroz Njemačku, ali da to nikada nije učinio u slučaju Južnog toka.
"Da su Rusi podnijeli zahtev, svakako bismo ga razmotrili, ali nismo mogli da dozvolimo da Moskva kroz seriju bilateralnih ugovora sa pojedinačnim članicama zaobiđe zakone i institucije EU", rekao je Tanjugu jedan evropski funkcioner koji je želio da ostane anoniman.
Među članicama, najviše je pogođena Bugarska, kroz koju je trebalo da prođe dobar dio Južnog toka, ali i Mađarska, koja je računala na značajne prihode od tranzita gasa.
Londonski Fajnenšel Tajms piše da su predstavnici ove dvije zemlje burno reagovali na Putinovu odluku na sastanku sa šeficom evropske diplomatije Federikom Mogerini u ponedeljak.
"Otkazan je Nabuko, otkazan je Južni tok, šta sad da radimo?" upitao je prema ovom listu mađarski ambasador, osvrćući se na alternativni evropski gasovod koji je takođe trebalo da prolazi kroz Mađarsku, a otkazan je prošle godine.
U međuvremenu, Slovačka, kako se nezvanično saznaje, priprema sopstveni projekat gasovoda prema južnoj Evropi, ali za sada je o tome nema detalja, dok Hrvatska predlaže ubrzane radove na postrojenju za skladištenje tečnog gasa na Krku.
"Pažljivo razmatramo razne mogućnosti, ali ministri tek treba da razgovaraju o tim idejama", rekla je Itkonen.
U Briselu kažu da snabdjevanje EU gasom ove zime neće biti ugroženo, jer su skladišta puna, a tranzit kroz Ukrajinu bi nakon dogovora sa Moskvom i Kijevom prošlog mjeseca trebalo da teče nesmetano. Problem je, dodaju, u materijalnoj šteti koje su pretrpele zemlje koje su investirale u Južni tok.
"Na žalost, ne postoje zakonski mehanizam po kome bi se te zemlje obeštetile, jer su ugovore sklapale direktno sa Gaspromom, a ne preko Brisela", kažu u EK.
Drugi, dugoročniji problem je zavisnost EU od ruskog gasa, ali on je sada u drugom planu zbog drastičnog pada cijena nafte, što umanjuje potražnju za gasom.
U EU odlučno odbacuju spekulacije da bi, u zamjenu za nastavak izgradnje Južnog toka, mogli da dozvole Gaspromu da ostane jedini ditributer i time ga izuzmu iz pravila takozvanog Trećeg energetskog paketa.
"Da li je Južni tok stvarno mrtav, ili je riječ o Putinovom taktičkom potezu, morate da pitate njega, ali svaki gasovod u EU mora da bude potpuno u skladu sa evropskim zakonima", bila je kategorična Itkonen.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.