Prilikom podizanja novog zasada vinove loze treba voditi računa o raznim činiocima, obzirom da se radi o kulturi koje će se na izabranoj lokaciji i zemljištu dugo godina nalaziti i plodonosti.
Utoliko je veća odgovornost vinogradara pri planiranju budućeg zasada kako ne bi bili dovedeni u situaciju da već u startu naprave greške koje će ih pratiti čitavog vijeka ekploatacije zasada.
Najprije treba izvršiti regulacione radove: krčenje prethodne vegetacije, ravnanje, odvodnjavanje, te agromelioraciju: meliorativno đubrenje, rigolovanje, priprema zemljišta za sadnju.
Nije poželjno zasnivanje zasada na zemljištu gdje su prethodno bile neke višegodišnje drvenaste biljke, kao npr. stari vinograd, voćnjak, šuma, razno šiblje... Nakon njihovog krčenja takve parcele treba "odmoriti" 2-3 godine, što podrazumijeva intenzivnu obradu uz gajenje ratarskih kultura (najbolje je gajiti neke leguminoze čime bi se zemljište obogatilo azotom).
Potrebno je ukloniti sve nadzemne djelove, iskrčiti panjeve i dobro očistiti korijenje, jer se upravo na drvenastim ostacima korijena mogu razviti opasne gljivice koje izazivaju trulež i koje mogu biti pogubne za mladi vinograd. Nakon krčenja ostaju manje ili veće neravnine i rupe; dakle, slijedi ravnanje terena.
Vinova loza ne podnosi zemljišta koja imaju visok nivo podzemne vode i gdje dolazi do zabarivanja, a ako ipak želimo da iskoristimo takve terene potrebno je obavezno odvodnjavanje (izgradnja odvodnih kanala).
Radi popravke plodnosti zemljišta potrebno je uraditi analizu zemljišta jer samo tako možete znati kakvo je zemljište i koliko đubriva vam treba. "Area" u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom Univerziteta u Banjaluci radi analize zemljišta i preporuke za đubrenje.
Najpogodniji trenutak za unošenje organskih i mineralnih đubriva je vrijeme prije sadnje loze kada se đubrivo može unijeti u cijeli profil zemljišta u kojem će se nalaziti korijen vinove loze. To je pravi trenutak da se unese veća količina đubriva i da se poprave fizička i biološka svojstva zemljišta. Organska i mineralna đubriva rasipaju se po površini neposredno prije rigolovanja.
Dubina rigolovanja zavisi od zemljišta i njegovih fizičko-hemijskih svojstava, a kreće se od 60 cm (teška zemljišta) do 100 cm (lagana, pjeskovita zemljišta). Najpovoljnije vrijeme rigolovanja je tokom ljeta i rane jeseni.
Prethodno izrigolovano zemljište obično se u proljeće, pred sadnju loze, poravna, pa se na tako izravnatoj površini obavlja razmjeravanje i kolčenje. Takođe se određuje i smjer redova, vodeći pri tome računa o mikroklimatskim uslovima na tom području.
Budući da grožđe traži bolju (veću) osunčanost grozdova, smjer redova, ako je moguće, treba biti sjever - jug.
Pripremile: Mr. Milana Mišić i dipl.inž. Jelena Mutić, Incijativa za poljoprivredu ruralni razvoj i životnu sredinu AREA
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.